Europska unija danas obilježava 33 godine od službenog osnutka, dok Bosna i Hercegovina, koja je status kandidatkinje za članstvo dobila krajem 2022. godine, još čeka održavanje prve međuvladine konferencije i službeni početak pristupnih pregovora, unatoč odluci Europskog vijeća iz ožujka 2024. godine.
Europska unija službeno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta, potpisanog 7. veljače 1992. godine u Nizozemskoj.
Tim je ugovorom dotadašnja europska gospodarska integracija prerasla u širu političku zajednicu, uz uvođenje europskog građanstva, zajedničke vanjske i sigurnosne politike te postavljanje temelja za gospodarsku i monetarnu uniju, piše Fena.
Ugovor je potpisalo 12 država, a Europska unija danas ima 27 članica, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva 2020. godine.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u vrijeme osnivanja Europske unije bila zahvaćena ratom, europske integracije postale su jedno od ključnih vanjskopolitičkih opredjeljenja u poslijeratnom razdoblju.
Prvi značajan korak na tom putu bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. lipnja 2015. godine.
BiH je zahtjev za članstvo podnijela u veljači 2016. godine, a Europska komisija objavila je u svibnju 2019. godine mišljenje kojim je utvrdila 14 ključnih prioriteta u područjima demokracije, funkcionalnosti institucija, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Europsko vijeće dodijelilo je BiH status kandidatkinje u prosincu 2022. godine, a u ožujku 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Međutim, njihov službeni početak i dalje ovisi o ispunjavanju preostalih reformskih uvjeta i usvajanju pregovaračkog okvira.
Šef Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca upozorio je da zemlja, više od dvije i pol godine nakon odluke o otvaranju pregovora, još nije ispunila pojedine ključne obveze.
Među njima su usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, usklađenih s europskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača koji bi predstavljao državu u pristupnom procesu.
Soreca je naveo da je BiH ostvarila određeni napredak, posebno u suradnji policijskih agencija, sigurnosti granica i upravljanju granicama, uključujući dovršetak sporazuma s Frontexom, ali da ključne reforme u pravosuđu još nisu završene.
Upozorio je i da BiH riskira gubitak dodatnih 373 milijuna eura iz Plana rasta za zapadni Balkan do kraja godine, nakon što su joj ranije predviđena sredstva već umanjena za 108 milijuna eura.
Europska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH u prosincu 2025. godine, čime je otvorena mogućnost korištenja do 976,6 milijuna eura europske potpore, ali isplata sredstava ovisi o ispunjavanju pravnih i institucionalnih uvjeta te provedbi dogovorenih reformi.
Nakon općih izbora održanih 4. listopada ove godine, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i europska povjerenica za proširenje Marta Kos pozvale su novoizabrane predstavnike vlasti da bez odgode formiraju institucije i nastave s provedbom reformi.
U zajedničkom priopćenju naglasile su da je potrebno provesti korake predviđene preporukama Europske komisije kako bi Vijeće EU-a moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.
Istodobno je Europsko vijeće na sastanku održanom 15. i 16. listopada potvrdilo da proširenje ostaje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta, naglašavajući da napredak svake države kandidatkinje ovisi o pojedinačno ostvarenim rezultatima, posebno u području vladavine prava.
Za građane Bosne i Hercegovine proces europskih integracija već je donio određene koristi, uključujući bezvizni režim putovanja u schengenski prostor od prosinca 2010. godine, trgovinske pogodnosti na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te mogućnosti sudjelovanja u europskim programima poput Erasmusa+.
Međutim, članstvo u Europskoj uniji i dalje ostaje dugoročan cilj koji zahtijeva sveobuhvatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim pravnim standardima, jačanje institucija i provedbu reformi. /FENA/HMS/
