Žalbe na neprimjereno, pa i agresivno ponašanje maloljetnika u Mostaru posljednjih dana sve su češće, a s njima raste i zabrinutost građana. Policija je u posljednjih mjesec dana zaprimila osam prijava koje se odnose na ponašanje maloljetnih osoba, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu snažnije prevencije i bolje suradnje obitelji i institucija.
Ilijana Miloš iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije potvrdila je da se prijave odnose na uznemiravanje građana, a ne na fizičke napade.
Postoje indicije
– Prema dosad prikupljenim informacijama, postoje indicije da bi pojedini događaji mogli biti povezani s istom skupinom maloljetnika. Policijski službenici identificirali su određene osobe na koje se prijave odnose. S obzirom na to da je riječ o maloljetnicima, protiv njihovih roditelja poduzete su mjere i radnje u skladu s člankom 5. stavkom 4. točkom k. Zakona o javnom redu i miru HNŽ-a – kazala je Miloš.
Iz policije navode da u postupanju prema maloljetnim osobama vode računa o važećim zakonskim propisima, pravima djeteta i njegovu najboljem interesu. Ovisno o okolnostima konkretnog događaja, obavještavaju se roditelji ili zakonski zastupnici, a prema potrebi i nadležni centar za socijalni rad.
Granov: Obitelj je temeljna društvena zajednica. Foto: Facebook
– Ako postoje elementi kaznenog djela, policija postupa u suradnji s nadležnim tužiteljstvom. Policijska uprava Mostar nastavlja poduzimati mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti prijavljenih događaja, sprječavanja daljnjeg uznemiravanja i zaštite sigurnosti građana – zaključila je Miloš.
Prije intervencije
Slučajevi iz Mostara ponovno su otvorili pitanje odgovornosti roditelja i institucija kada ponašanje maloljetnika uznemirava druge građane, ali i učinkovitosti postojećih preventivnih mjera.
Magistra odgojnih znanosti Kanita Granov smatra da je nužno promijeniti pristup prevenciji i prijeći s reaktivnog na proaktivno djelovanje kako bi se rizična ponašanja prepoznala prije nego što eskaliraju.
– Ono što hitno moramo mijenjati u sustavu prevencije jest djelovanje od reaktivnog prema proaktivnom. To znači sustavno jačanje roditeljskih kompetencija kroz dostupna savjetovališta i škole roditeljstva, veću prisutnost i jačanje kapaciteta stručnih službi, pedagoga, psihologa i socijalnih radnika u školama i centrima za socijalni rad, kako bi se rizična ponašanja prepoznala prije nego što eskaliraju na ulici, kao i kreiranje kvalitetnih, besplatnih i organiziranih sadržaja za mlade, čime im se nudi pozitivna alternativa i osjećaj pripadnosti – navodi Granov.
Granov ističe da odgovornost za odrastanje djece ne smije biti predmet prebacivanja između obitelji i institucija, već je potrebno zajedničko i koordinirano djelovanje.
– Odrastanje naše djece ne smije biti prebacivanje odgovornosti, već prostor za zajedničko, koordinirano djelovanje roditelja i institucija – poručuje Granov.
Ključna uloga
Govoreći o odgovornosti u slučajevima kada roditeljski nadzor izostane, Granov naglašava da obitelj ima ključnu ulogu u usvajanju obrazaca ponašanja, ali da i institucije moraju reagirati kada se pojave problemi.
Prema njezinim riječima, centri za socijalni rad, škole i policija trebaju surađivati kroz sustav nadzora i odgovarajućih mjera. Smatra da novčane kazne za roditelje često nemaju dovoljan pedagoški učinak te da bi trebalo razmotriti dodatne oblike potpore i stručnog rada s roditeljima. /HMS/
