Nakon Općih izbora održanih 4. listopada, Europska unija očekuje od Bosne i Hercegovine da obnovi reformski zamah i ispuni očekivanja građana kada je riječ o europskim integracijama, poručili su iz Europske komisije za portal Fena EU, upozoravajući da bi se zemlja, osim zastoja na putu prema otvaranju pristupnih pregovora, uskoro mogla suočiti s rizikom gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Govoreći o tome koji bi trebali biti prvi potezi novih vlasti nakon izbora kako bi BiH ostvarila mjerljiv napredak prema EU, iz Komisije podsjećaju da je Europsko vijeće još u ožujku 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora.
Odluka Europskog vijeća iz ožujka 2024. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući europsku perspektivu njihove zemlje – naveli su iz Europske komisije.
Međutim, više od dvije godine nakon te odluke još nije održana prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak pregovaračkog procesa.
Iz Komisije za portal Fena EU navode da BiH treba intenzivirati napore na provedbi reformi i poduzeti sve relevantne korake utvrđene preporukom Europske komisije iz listopada 2022. godine kako bi Vijeće EU moglo usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje, kako su je nazvali, dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među reformama koje još nisu provedene posebno se izdvajaju usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.
Njihovo usvajanje u skladu s europskim standardima od ključnog je značaja za jačanje neovisnosti, integriteta, odgovornosti i učinkovitosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sustav – istaknuli su.
Komisija, međutim, u odgovoru nije precizirala koja konkretna sporna pitanja u tekstovima dvaju zakona još moraju biti riješena, niti je navela smatra li realnim održavanje prve međuvladine konferencije do kraja 2026. godine.
Još jedan korak koji Bruxelles očekuje jest imenovanje glavnog pregovarača BiH.
Iz Komisije naglašavaju da je odluka o njegovu imenovanju u nadležnosti Bosne i Hercegovine i da treba biti donesena u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama, ali istodobno jasno navode kakvu funkciju očekuju.
Očekujemo da glavni pregovarač bude operativan, s punim mandatom da predstavlja zemlju u cjelini – poručili su iz Europske komisije.
Komisija prati napredak BiH u svim ključnim prioritetima, a ocjenu relevantnih pomaka predstavit će u predstojećem Paketu proširenja i izvješću o Bosni i Hercegovini. Navode i da ostaju spremni pružiti snažnu političku, tehničku i financijsku potporu zemlji u provedbi političkih, institucionalnih, socijalnih i gospodarskih reformi potrebnih za napredovanje prema članstvu.
Posebno značajan dio odgovora Europske komisije odnosi se na Plan rasta za zapadni Balkan i novac koji je na raspolaganju Bosni i Hercegovini.
BiH i dalje može dobiti do 976,6 milijuna eura iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, pod uvjetom uspješne provedbe dogovorenih reformi. Taj iznos već odražava smanjenje indikativne alokacije BiH za deset posto, koje je primijenjeno 2025. godine zbog kašnjenja.
Nakon što je Reformska agenda BiH odobrena u studenome 2025. godine, isplata sredstava, uključujući pretfinanciranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu i Instrumentu te zadovoljavajućeg ispunjavanja primjenjivih uvjeta.
Tek nakon ispunjavanja tih koraka, pojašnjavaju iz Komisije, BiH će moći pristupiti sredstvima koja su joj dodijeljena u okviru Plana rasta.
Istodobno ističu rok koji postaje posebno važan za vlasti u BiH.
Razdoblje odgode za prvih 50 reformskih koraka, čiji je rok bio prosinac 2025. godine, traje 12 mjeseci i istječe 31. prosinca 2026. godine. Time se Bosna i Hercegovina uskoro izlaže riziku gubitka 373,9 milijuna eura ako uvjeti ne budu ispunjeni i reforme provedene – upozorili su iz Europske komisije.
Bruxelles ističe da želi da građani BiH u potpunosti koriste mogućnosti koje pruža Plan rasta, koji bi istodobno trebao pomoći zemlji da napreduje na europskom putu.
Osim formalnog procesa pristupanja, Europska unija sve veći naglasak stavlja na postupnu integraciju zemalja kandidata, odnosno omogućavanje pojedinih koristi članstva prije samog ulaska u EU.
Postupna integracija znači pružanje koristi članstva u EU korak po korak, sektor po sektor, prije pristupanja – pojasnili su iz Komisije.
Jedna od konkretnih mogućnosti za BiH jest pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA-i. Prema podacima Komisije, uključivanje u taj sustav može smanjiti naknade za transakcije i do 94 posto te skratiti vrijeme potrebno za njihovo izvršenje.
Komisija je pozdravila usvajanje potrebnog zakonodavstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, čime je omogućeno da Bosna i Hercegovina podnese zahtjev za pristup SEPA-i.
Međutim, ni taj proces nije automatski.
Važno je da Bosna i Hercegovina nastavi provoditi potrebne reforme, uključujući one u području borbe protiv pranja novca, kako bi bila u mogućnosti koristiti SEPA-u, kao i druge zemlje regije – naveli su iz Komisije, dodajući da su spremni nastaviti pružati potporu BiH u tom procesu.
Za građane BiH jedna od budućih konkretnih koristi europske integracije mogla bi biti i inicijativa „Roam Like at Home“, odnosno ukidanje dodatnih troškova roaminga s Europskom unijom.
Iz Komisije navode da ta inicijativa donosi značajne buduće koristi građanima, ali da će BiH morati napraviti i konkretan institucionalni korak.
Važno je da Bosna i Hercegovina imenuje svog predstavnika koji će voditi bilateralne pregovore s EU-om o ovoj inicijativi kada za to dođe vrijeme – istaknuli su.
Na pitanja o mogućem terminu posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, konkretnom napretku koji bi Komisija željela vidjeti prije njezina dolaska, kao i o praktičnim posljedicama sve većeg zaostajanja BiH za drugim zemljama zapadnog Balkana, Komisija nije dala konkretne odgovore.
Ipak, poruka iz Bruxellesa nakon izbora jest da BiH treba ponovno pokrenuti reformski proces. U fokusu ostaju usvajanje pravosudnih zakona u skladu s europskim standardima, uspostavljanje operativne pregovaračke strukture s glavnim pregovaračem koji može predstavljati državu u cjelini te provedba reformskih obveza iz Plana rasta.
Uz politički zastoj na europskom putu, naredni mjeseci imaju i izravnu financijsku težinu: krajem prosinca istječe razdoblje odgode za prvih 50 reformskih koraka, a neispunjavanje uvjeta BiH bi moglo stajati 373,9 milijuna eura europskih sredstava./HMS/
