Europski povjerenik za energetiku pozvao je američkog predsjednika Donalda Trumpa da osigura neometanu opskrbu dizelom nakon što je zaprijetio prekidom opskrbe. Povjerenik je pritom upozorio da Europu čeka zima s vjerojatno najvišim cijenama energenata od 2022. godine.
Dan Jørgensen je izjavio da je u interesu i SAD-a i Europe da “imaju što slobodniji protok energije između naših zemalja”. Ipak, dodao je da bi i bez prekida američke opskrbe “ova zima mogla biti jako, jako loša za Europu i možda najgora koju smo imali od 2022. godine”.
Cijene dizela u Europi kreću se oko rekordnih razina. Američki predsjednik Trump je ranije ovog tjedna izazvao nestabilnost na tržištu izjavom da će podržati zabranu izvoza dizela. Trgovci su odmah upozorili da bi takav potez bio “katastrofalan” za Europu s obzirom na to da je SAD njezin najveći dobavljač.
Iako je američki ministar energetike Chris Wright naknadno izrazio sumnju u opravdanost potpune zabrane izvoza, sama prijetnja predstavlja novi izazov za europsku energetsku sigurnost. Situaciju dodatno komplicira sukob na Bliskom istoku, koji i dalje remeti globalne opskrbne lance.
Cijene prirodnog plina u Europi nedavno su dosegnule najvišu razinu od krize 2022., izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu. U isto vrijeme, cijena sirove nafte Brent i dalje je iznad 100 dolara po barelu.
Komisija traži kratkoročne mjere
Jørgensen je potvrdio da Europska komisija razmatra kratkoročne mjere za snižavanje cijena fosilnih goriva u EU. To je reakcija na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je ranije ovog tjedna zatražio hitne poteze, poput odgode strožih uvjeta za uvoz metana i ublažavanja pravila o preradi goriva.
Jørgensen nije htio komentirati pojedinačne Macronove prijedloge, ali je rekao: “Njegova je analiza točna… ponekad morate odgoditi neke stvari ili pristupiti fleksibilnije, i to je moj opći stav za nadolazeću zimu… bez odustajanja od naših dugoročnih ciljeva i ambicija.”
Na izravno pitanje o mogućoj odgodi novih pravila za uvoznike nafte i plina o praćenju i ograničavanju emisija metana, Jørgensen je odgovorio: “U idućim tjednima i mjesecima vidjet ćete različite oblike fleksibilnosti koje su države članice tražile.”
Jedan je dužnosnik kasnije u petak potvrdio da je Jørgensen zatražio od Komisije da ispita mogućnost jednogodišnje odgode primjene pravila o metanu.
Pritisak na cijene i opskrbu
Prema podacima organizacije Transport & Environment, europski građani za puni spremnik dizela već sada plaćaju 30 eura više nego u razdoblju prije sukoba između SAD-a i Irana.
Povećana proizvodnja u američkim i europskim rafinerijama dosad je omogućavala zemljama EU da uvoze dovoljno dizela i zrakoplovnog goriva te tako izbjegnu poremećaje u opskrbi. Ipak, Trumpova administracija je pod pritiskom zbog visokih cijena dizela na domaćem tržištu uoči izbora u studenom. Analitičari procjenjuju da bi, u slučaju američke obustave izvoza, cijene porasle u cijelom svijetu.
Jørgensen je izrazio nadu da će se takav scenarij izbjeći, ali je uoči sastanka ministara energetike EU u Dublinu idućeg tjedna želio poslati jasno upozorenje.
Dugoročna rješenja i visoke cijene
Pozvao je države članice da smanje poreze na električnu energiju i pojačaju ulaganja u zelenu energiju. Pritom mogu iskoristiti fleksibilnost koju je Komisija uvela u fiskalna pravila. Dodao je kako su to dosad učinile samo Italija i Grčka.
“Najizgledniji scenarij jest da ćemo imati vrlo, vrlo visoke cijene, ali bez problema sa sigurnošću opskrbe”, rekao je. “Ljudima koji si ne mogu priuštiti gorivo nije važno ima li ga na tržištu ako ga ne mogu kupiti.”
Jørgensen je ponovio upozorenja da Europa mora ubrzati elektrifikaciju kako bi izbjegla buduće krize vezane uz fosilna goriva. Komisija je predložila udvostručenje stope elektrifikacije u EU na 46 posto do 2040. godine. Prijedlog uključuje i mjere koje bi državama omogućile da električnu energiju oporezuju po nižoj stopi od plina.
“Ako se ne odmaknemo od ovisnosti o fosilnim gorivima, svima mogu obećati da će ovo postati trajna kriza”, zaključio je. /HMS/
