Predmetnim sustavom u rijeku Bunicu ne ispuštaju se vode s gradilišta niti oborinske vode s kolovoza tijekom eksploatacije autoceste. Njime se odvode isključivo prirodne oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema Bunici, priopćeno je iz Autocesta FBiH. U priopćenju, koje prenosi Hrvatski Medijski Servis, se dalje navodi:
-Rijeka Bunica predstavlja jedan od najvrjednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini. Njene hidrološke, pejzažne i ekološke vrijednosti bile su jedno od osnovnih polazišta pri planiranju i projektiranju poddionice autoceste Tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc.
Zaštita rijeke Bunice nije naknadno uvedena mjera, već sastavni dio projekta od njegovih prvih planskih faza. Tijekom pripreme projektne dokumentacije analizirani su prirodni uvjeti prostora, slivna područja, površinske i podzemne vode, hidrološke karakteristike terena i mogući utjecaji buduće autoceste kako bi projektna rješenja bila razvijena uz očuvanje prirodnih vrijednosti ovog područja.
Prije početka izvođenja radova izrađena je potrebna prostorno-planska i projektna dokumentacija, uključujući Studiju utjecaja na okoliš, te su pribavljeni okolinska dozvola, odgovarajući vodni akti i urbanistička suglasnost. Projektna dokumentacija prošla je stručnu reviziju, a cjelokupan postupak planiranja i pripreme projekta proveden je u skladu s propisima Federacije Bosne i Hercegovine.
Zaštita voda nije posmatrana kao pojedinačna mjera niti kao administrativna obveza, već kao sastavni dio projektiranja i realizacije autoceste. Okolinska dozvola, vodni akti, Studija utjecaja na okoliš i projektna dokumentacija zajedno definiraju mjere zaštite površinskih i podzemnih voda, zaštite tla, sprečavanja erozije, organizacije gradilišta, monitoringa okoliša i postupanja u slučaju incidentnih situacija. Na tim osnovama razvijena su sva kasnija projektna rješenja i uspostavljen jedinstven sustav upravljanja okolišem tijekom planiranja, izgradnje i eksploatacije autoceste.
Odvodnja voda projektirana je kroz dva odvojena sustava. Vanjski sustav služi prihvatu i odvođenju oborinskih voda s okolnog terena radi zaštite trupa autoceste, okolnog prostora i postojeće infrastrukture, dok je unutarnji sustav namijenjen prikupljanju oborinskih voda s kolovoza, njihovom tretmanu i kontroliranom ispuštanju u skladu s projektnom dokumentacijom i vodnim aktima. Takva podjela predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom i osigurava funkcionalno razdvajanje vanjske odvodnje prirodnih oborinskih voda od sustava odvodnje koji služe upravljanju vodama tijekom izgradnje i eksploatacije autoceste.
Jedno od ključnih projektnih rješenja odnosi se na sustav vanjske odvodnje na području naselja Parila. Njegova izgradnja predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom kroz projekat odvodnje površinskih, podzemnih i pribrežnih voda, koji je bio sastavni dio dokumentacije za izdavanje urbanističke suglasnosti i dalju razradu glavnog projekta. Predmet ovog dorađenog rješenja odnosi se isključivo na vanjski sustav odvodnje. Idejnim rješenjima iz 2018. i 2023. godine na ovoj lokaciji bio je predviđen otvoreni betonski kanal za prihvat i odvođenje oborinskih voda. Trasa sustava određena je prirodnom konfiguracijom terena, jer se područje naselja Parila nalazi na pravcu prirodnog slijevanja oborinskih voda s okolnih padina. Zbog toga je projektiran sustav koji omogućava njihovo organizirano prikupljanje i odvođenje uz zaštitu naselja, poljoprivrednih površina, trupa autoceste i postojeće putne infrastrukture.
Obilne padaline koje su u rujnu 2025. godine pogodile područje Mostara izazvale su bujične tokove i štete na lokalnim putevima i poljoprivrednim površinama u naselju Parila, ukazujući na značaj planiranog sustava vanjske odvodnje. Nakon obilaska terena, provedenih analiza i razgovora s predstavnicima lokalne zajednice izvršena je optimizacija projektnog rješenja, uz zadržavanje njegovog osnovnog koncepta. Dorađeno projektno rješenje razvijeno je kroz postupak rješavanja zaprimljenih pritužbi i kontinuiranu komunikaciju s lokalnom zajednicom, u skladu s Uputstvom za rješavanje pritužbi nastalih u procesu planiranja, pripreme, projektiranja, izgradnje i nadzora projekata autocesta i brzih cesta, usklađenim s procedurama Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Konačno rješenje prihvatili su vlasnici parcela kroz koje prolazi planirani sustav odvodnje.
Najznačajnija izmjena odnosila se na način prihvata i odvođenja oborinskih voda. Umjesto prvobitno planiranog otvorenog betonskog kanala odabrano je rješenje sa zatvorenim cjevovodom većeg promjera, koje omogućava efikasnije i kontroliranije odvođenje oborinskih voda, zauzima manje prostora i bolje se uklapa u postojeće okruženje. Važno je naglasiti da ovim sustavom nije predviđeno dovođenje novih voda u rijeku Bunicu niti promjena prirodnog režima njihovog oticanja. Predmet sustava su oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema rijeci Bunici. Razlika je u tome što se umjesto njihovog nekontroliranog površinskog oticanja kroz naselje predviđa njihovo organizirano prihvaćanje i kontrolirano odvođenje zatvorenim cjevovodom do mjesta ispuštanja definiranog projektnom dokumentacijom. Time se zadržava prirodni pravac oticanja oborinskih voda, uz smanjenje rizika od nekontroliranog razlijevanja, erozije i nastanka šteta na privatnim parcelama, poljoprivrednim površinama, lokalnim putevima i objektima u naselju Parila.
Pored sustava vanjske odvodnje, projekt obuhvaća i upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova. Njihovo prikupljanje i zbrinjavanje uređeno je Studijom utjecaja na okoliš, okolinskom dozvolom, vodnim aktima i planovima upravljanja okolišem, koji definiraju organizaciju gradilišta i mjere zaštite površinskih i podzemnih voda.
Zaštita voda tijekom izgradnje podrazumijeva organizaciju gradilišta i primjenu mjera kojima se sprečava zagađenje površinskih i podzemnih voda. To uključuje odgovarajuće upravljanje vodama s gradilišta, zabranu servisiranja mehanizacije i skladištenja goriva u zonama visokog rizika, zaštitu površina osjetljivih na eroziju, sprečavanje unošenja sedimenta u vodotoke, pravilno upravljanje građevinskim otpadom i provođenje monitoringa kvaliteta voda tijekom izvođenja radova.
U skladu sa Studijom utjecaja na okoliš izrađen je Projekat organizacije gradilišta kojim su definirani način organizacije gradilišta, upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova, mjere zaštite vodotoka, monitoring kvaliteta voda, tla i zraka te postupci za reagiranje u slučaju incidentnih zagađenja. Radovi se izvode u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom uz kontinuirani stručni nadzor.
Po završetku izgradnje upravljanje oborinskim vodama s kolovoza tijekom eksploatacije autoceste provodi se kroz zaseban sustav odvodnje, koji nije predmet vanjske odvodnje na području naselja Parila. Taj sustav obuhvaća zatvorenu odvodnju i objekte za tretman oborinskih voda, uključujući taložnike, separatore ulja i masti i druge objekte za prečišćavanje, čime se osigurava zaštita kvaliteta voda. Ovaj sustav u potpunosti je odvojen od vanjskog sustava odvodnje na području naselja Parila i nije povezan s predmetnim cjevovodom, čime je osigurano da se putem predmetnog cjevovoda odvode isključivo prirodne oborinske vode s okolnog slivnog područja.
Obveze investitora ne završavaju završetkom građevinskih radova niti puštanjem autoceste u promet. Tijekom eksploatacije nastavlja se održavanje sustva odvodnje i objekata za tretman voda, monitoring kvaliteta voda, praćenje mogućih erozionih procesa i provođenje mjera definiranih projektnom dokumentacijom, okolinskom dozvolom i vodnim aktima.
Zaštita rijeke Bunice nije pojedinačna građevinska mjera niti se svodi na jedan objekat odvodnje. Ona predstavlja cjelovit sustav planiranja, projektiranja, izdavanja dozvola, izvođenja radova, monitoringa i upravljanja vodama koji se provodi od prvih faza razvoja projekta i nastavlja tijekom cijelog razdoblja korištenja autoceste.
Od prvih hidroloških i hidrauličkih analiza, preko procjene utjecaja na okoliš i izrade projektne dokumentacije, do izvođenja radova i budućeg upravljanja sustavima odvodnje, cilj projekta ostao je isti – očuvati prirodne vrijednosti rijeke Bunice i njenog sliva te omogućiti razvoj moderne prometne infrastrukture uz odgovorno upravljanje vodnim resursima./HMS/
