U okviru projekta DIGIHEALTH, Digital Solutions for Health Service Resilience and Accesability, sufinanciranog iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027., na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, od 25. do 29. svibnja održana je edukacija iz područja naprednog hemodinamskog monitoringa, neuromonitoringa i krioablacije.
Cilj edukacije, koja je održana u sklopu aktivnosti usmjerene na zajedničko prekogranično obrazovanje zdravstvenih djelatnika iz partnerskih zemalja, je bilo omogućiti standardizirano stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika, razmjenu znanja i iskustava te jačanje stručnih kapaciteta za primjenu suvremenih dijagnostičkih, terapijskih i digitalno podržanih rješenja u zdravstvenoj skrbi.
Tijekom petodnevnog programa sudionici su sudjelovali u teorijskim predavanjima, stručnim raspravama i praktičnom radu s pacijentima.
Prvi dio edukacije bio je posvećen naprednom hemodinamskom monitoringu i neuromonitoringu, uključujući teme procjene i praćenja bolesnika u stanjima šoka, septičkog šoka, traumatske ozljede mozga te primjene monitoringa u jedinicama intenzivnog liječenja.
Drugi dio programa bio je usmjeren na područje krioablacije, s posebnim naglaskom na tumore pluća i tumore dojke.
U raspravi o krioablaciji posebno je istaknuto kako se klinička slika i epidemiološki obrasci karcinoma pluća mijenjaju. Dobne granice oboljelih više nisu jasno definirane kao ranije, pri čemu se bilježi sve veći broj oboljelih u mlađoj populaciji. Također je naglašeno da je u posljednjih 10 do 15 godina došlo do promjene patohistološkog profila nalaza kod pacijenata s karcinomom pluća.
Sudionici su zaključili kako standardne mjere primarne prevencije, uključujući kampanje o važnosti prestanka pušenja i štetnosti duhanskog dima, imaju ograničene i nedovoljne učinke na populaciju i ukupni broj oboljelih od karcinoma pluća. Kao važna mjera sekundarne prevencije i ranog probira istaknut je low-dose CT torakalnih organa, osobito kod osoba s prisutnim rizičnim čimbenicima.
Posebna pozornost posvećena je i sve raširenijoj uporabi električnih cigareta i različitih proizvoda na bazi isparavanja tekućina s nikotinom, koji predstavljaju novi javnozdravstveni izazov.
Istaknuto je kako su u posljednjem desetljeću ostvareni značajni pozitivni pomaci u rezultatima liječenja pacijenata s dijagnozom karcinoma pluća. Rano otkrivanje kroz screening programe moglo bi povećati broj pacijenata koji se mogu operativno zbrinuti, ali i omogućiti pravodobno prepoznavanje pacijenata koji su kandidati za druge suvremene terapijske procedure, uključujući krioablaciju.
Za bolji i brojniji probir pacijenata za postupak krioablacije ocijenjeno je ključnim aktivno sudjelovanje radiologa u radu multidisciplinarnih timova.
Zaključeno je i kako centri u kojima se provodi krioablacija trebaju informirati ostale zdravstvene centre u državi o dostupnosti ove procedure, kako bi se pacijenti mogli pravodobno uputiti na odgovarajuću obradu i liječenje.
Program je uključivao i praktične sadržaje na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i terapiju boli SKB Mostar te na Kliničkom zavodu za radiologiju SKB Mostar, čime je sudionicima omogućeno povezivanje teorijskog znanja s kliničkom praksom, priopćeno je s Medicinkoga fakulteta mostarskoga sveučilišta./HMS/
