Početkom sljedećeg mjeseca, točnije 3. i 4. lipnja, bit će održana sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC) na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik.
Talijan Antonio Zanardi Landi, kako se doznaje, već je dobio potporu Rima i Washingtona. No, za konačnu odluku pitat će se i zemlje Europske unije poput Francuske i Njemačke, ali i Ujedinjena Kraljevina.
Ako neke članice EU-a uz Ujedinjenu Kraljevinu budu inzistirale na drugom kandidatu, odluka o novom visokom predstavniku mogla bi biti i odgođena, iako je najavljeno da bi sve trebalo biti završeno u prvom tjednu lipnja.
U svakom slučaju, to znači da Christian Schmidt, koji je podnio ostavku, privodi svoj mandat kraju. Dolaskom novog visokog predstavnika međunarodna zajednica ulazi u novu fazu djelovanja prema Bosni i Hercegovini.
U toj novoj fazi, kako je već najavila američka veleposlanica u UN-u Tammy Bruce, glavnu ulogu i odgovornost preuzet će domaći političari, dok će bonske ovlasti, odnosno nametanje odluka i zakona, postati stvar prošlosti.
Američka veleposlanica jasno je naglasila da jednog dana više neće biti potrebe za ulogom visokog predstavnika u BiH, a kako bi se to ostvarilo, sljedeći visoki predstavnik mora uživati povjerenje svih zajednica u BiH i biti posvećen suverenoj državi u kojoj lokalni lideri donose odluke i pragmatična rješenja koja im neće diktirati međunarodni akteri, nego će im u tome pomagati.
Pred Landijem ili nekim drugim kandidatom bit će težak zadatak. Iako od njega ni međunarodna zajednica ni bh. političari neće očekivati nametanje odluka „preko koljena“, bit će potrebna velika diplomatska mudrost kako bi se domaće političare potaknulo na ispunjavanje zacrtanog „Programa 5+2“, što bi značilo završnu fazu rada Ureda visokog predstavnika i okončanje međunarodnog intervencionizma u Bosni i Hercegovini.
Također, pred njim ostaje i pitanje državne imovine kao ključno otvoreno pitanje.
Landi je tijekom diplomatske karijere bio veleposlanik u Srbiji i Rusiji, a radio je i kao savjetnik talijanskog predsjednika. /HMS/
