Predsjedništvo Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) upozorilo je na neravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te ponovno pozvalo na izmjene Izbornog zakona BiH.
Iz HAZU BiH navode kako su još početkom 2025. godine, upućivanjem Promemorije domaćoj i međunarodnoj javnosti, očekivali izmjene Izbornog zakona BiH, no ističu da do toga ni nakon četiri izborna ciklusa nije došlo. Smatraju kako se time i dalje zanemaruje izborna volja hrvatskog naroda te upozoravaju da hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bira većinski hrvatsko biračko tijelo.
Iz Akademije ocjenjuju kako je riječ o dugogodišnjoj nepravdi koja, prema njihovim tvrdnjama, omogućava nametanje političkih predstavnika bez stvarne potpore hrvatskih birača. Dodaju kako takva praksa, po njihovu mišljenju, nije u skladu s demokratskim načelima ni ravnopravnošću konstitutivnih naroda u BiH.
Pored toga, navode kako su predstavnici međunarodne zajednice tijekom službenih posjeta BiH uglavnom zauzimali suzdržan stav prema pitanju izmjena Izbornog zakona.
Dodatno naglašavaju kako je način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH rezultat preglasavanja i nametanja političke volje brojnijeg naroda, zbog čega, kako navode, Hrvati traže povrat ravnopravnosti i prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu, a ne posebne privilegije.
Nadalje, upozoravaju da se Bosna i Hercegovina već godinama nalazi u dubokoj političkoj krizi te ističu kako je za stabilnost države nužno ukloniti uzroke političkih neslaganja i osigurati ravnotežu među trima konstitutivnim narodima.
– Domaća javnost i predstavnici međunarodne zajednice su suglasni: BiH je već godinama u dubokoj krizi. Utvrđeni su i glavni uzroci vrlo teškog stanja. Elementarna je potreba: otkloniti uzroke da bi se reducirale ili posve uklonile negativne posljedice. BiH je, kaže se, tronožac – tri konstitutivna naroda, tri službena jezika, tri tradicije, tri konfesije, tri povijesne istine, pripadnost trima civilizacijsko – kulturnim krugovima. Tronožac je međutim stabilan ako se sve tri noge oslanjaju na čvrstu podlogu – navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako stručnjaci ustavnog prava smatraju da su brojne izmjene Daytonskog sporazuma bile na štetu hrvatskog naroda te da su dodatno pogoršale njegov ustavnopravni položaj.
Tvrde i da su promjene često provedene pod političkim i ekonomskim pritiscima, što opisuju kao metodu „mrkve i batine“, kojom se, prema njihovim navodima, slabiji politički akteri usmjeravaju na prihvaćanje rješenja koja im ne idu u korist.
U Akademiji navode kako se zahtjevi za ravnopravnošću i izmjenom izbornog zakona često ne rješavaju izravno, već se, kako kažu, odgovori udaljavaju od teme i koriste političke kvalifikacije umjesto argumenata.
Osporavaju i koncept „jedan čovjek – jedan glas“ u višenacionalnoj zajednici, ističući da takav model može dovesti do dominacije većinskog nad manjinskim narodom te upozoravaju da to, po njihovom mišljenju, stvara političku nestabilnost i produbljuje podjele u BiH.
Zaključno poručuju kako stabilnost države može doći samo kroz ravnotežu, ravnopravnost i jasno definirane odnose među konstitutivnim narodima.
U priopćenju Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH naglašava se kako političke podjele, međusobna optuživanja i širenje nepovjerenja ne doprinose stabilnosti Bosne i Hercegovine niti jačanju suživota među narodima.
Drže i da je postojeće političko uređenje neodrživo te ponovno ističu stav o potrebi federalnog ustroja zemlje, koji bi, kako navode, mogao osigurati ravnopravnost, stabilnost i dugoročnu političku funkcionalnost BiH.
Federalizaciju pritom ne vide kao etničko zatvaranje, nego kao model koji bi omogućio veću ravnotežu, demokraciju i zaštitu prava svih naroda, uključujući i manjinske skupine unutar pojedinih jedinica.
Također poručuju da bi takav ustroj spriječio dominaciju i preglasavanje te omogućio stabilniji suživot bez političkih tenzija i stalnih podjela.
U završnom dijelu priopćenja HAZU poziva na dijalog, međusobno uvažavanje i suradnju, uz poruku da se politički akteri trebaju okrenuti budućnosti i rješavanju stvarnih problema, umjesto produbljivanja podjela i vraćanja na povijesne sukobe./HMS/
