Patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta papa Tawadros II. boravi od danas u četverodnevnom posjetu Hrvatskoj, gdje će pohoditi zajednicu koptskih vjernika, a sastati će se i s državnim i vjerskim čelnicima.
Koptska staroistočna pravoslavna Crkva, koja u Hrvatskoj pastoralno brine za rastuću zajednicu Kopta iz Egipta, prvi je put služila liturgiju za svoje vjernike u studenom 2021. godine u Jastrebarskom. Odnedavno to čini i u Zagrebu, u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati, gdje će Tawadros u nedjelju predvoditi Božansku euharistijsku liturgiju prema aleksandrijskom obredu.
Prema procjenama, u Hrvatskoj ima više od 500 koptskih kršćana, a broj im raste. Za njih se već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova, među njima i u Slavonskom Brodu. Koptsku Crkvu u Hrvatskoj vodi svećenik o. Tadros Riad, koji je u ožujku najavio dolazak koptskog pape.
Osnivač Koptske pravoslavne Crkve je sveti Marko evanđelist
Koptska pravoslavna Crkva staroistočna je kršćanska Crkva koja potječe od drevne kršćanske Aleksandrije još iz apostolskih vremena, razvila se u Egiptu i u njoj je nastalo prvotno kršćansko monaštvo i pustinjaštvo. Njezin je osnivač sveti Marko evanđelist, koji ju je osnovao negdje između 42. i 62. godine.
Kopti su kršćani Egipta. Naziv Kopt dolazi od arapskoga “gibt” ili “kibt”, što je izvedenica grčke riječi “Aigiptos”, a znači jednostavno Egipćanin. Osvojivši Egipat u 7. st., Arapi su tako nazvali autohtono hamitsko stanovništvo koje su pokorili, nakon čega su proveli snažan proces arabizacije i islamizacije.
Ime je ostalo vezano prvenstveno uz one koji su ostali kršćani i zadržali staroegipatski jezik i kulturu. U kršćanstvu naziv “koptski” označava i poseban obred, kao što su rimski ili bizantski, i jednu posebnu Crkvu na istoku.
Prije Velikog raskola 1054. godine, Kopti su se odvojili od ostatka Crkve za vrijeme Sabora u Kalcedonu 451. godine. Njihova se Crkva odvojila od sveopće Crkve Rima i Carigrada nakon Kalcedonskog koncila zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva.
Kopti su kroz povijest bili stalno proganjani
Uz Koptsku, u drevne crkve spadaju Armenska, Sirijsko-jakobitska i Etiopska Crkva. Te se Crkve danas nazivaju “staroistočne”, “orijentalne” ili “predkalcedonske” Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv “patrijarh i papa aleksandrijski”.
Klasični koptski jezik, bohairski, još se dijelom koristi u bogoslužju, premda danas prevladava arapski, a dijelom je zadržan i grčki, primjerice u zazivima poput “Kyrie, eleison”. Danas riječ “Kopti” označava i etničku i vjersku pripadnost.
Kroz povijest su pripadnici Koptske crkve bili stalno proganjani. Za vrijeme vladavine Rimljana pretrpjeli su, kao i Židovi, velike progone zbog svoje čvrste vjere i zbog toga što su odbijali klanjati se carevima.
Danas ih ima između 15 i 20 milijuna
Godine 641. počela su arapska osvajanja i Rimljani su svrgnuti s vlasti u Egiptu. Ono što se u početku činilo olakšanjem za Koptsku crkvu, kasnije je preraslo u još krvaviji progon, ropstvo i mučeništvo.
Društvena moć Arapa i njihova kontrola nad svim aspektima života za Kopte su značili ponovnu promjenu jezika i kulture, ali i sukob s islamom, koji je u to vrijeme bio nova religija. Kroz stoljeća je kršćanstvo u Egiptu izgubilo uporište i većina je stanovništva prešla na islam. U današnje vrijeme Kopti su česta meta džihadističkih terorističkih skupina.
Papa Franjo je na susretu s patrijarhom Tawadrosom u Rimu 2023. godine priznao mučenicima 21 koptskog pravoslavnog kršćanina kojima su džihadisti Islamske države na libijskoj obali 2015. godine odrubili glave.
Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija. U samom Egiptu Kopti čine oko 10 posto stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama./Hina/HMS/
