Izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i generalna konzulica Jasminka Lončarević posjetili su Groblje mira na Bilima. Tom prigodom odali su počast žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, posebno hercegovačkim franjevcima.
Posjet ima snažnu simboličku vrijednost jer su Hrvati iz Boke Kotorske donirali križeve za ovo spomen-područje.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković istaknuo je kako je ovo hodočašće planirano duže vrijeme radi jačanja zajedništva.
Pa evo, ovo je jedna prigoda i već plan malo dužeg vremena da Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, dakle da Hrvati Boke Kotorske, napravimo hodočašće ovdje na Groblje mira i da ujedno i posjetimo, da vidimo i obilježimo, upalimo svijeće ispred križeva koje smo mi donirali za ovo groblje, time pokazujući da smo Hrvati ma gdje bili, da participiramo na tom integralnom hrvatstvu i da smo uvijek u zajedništvu sa svim onim što je hrvatsko i katoličko, naravno, poručio je Deković.
Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore, naglasio je kako žrtve kojih se prisjećaju nisu samo povijesna činjenica, već temelj nacionalne memorije.
Vuksanović smatra kako je žrtva na kojoj stoje ujedno i duhovno nadahnuće koje briše administrativne granice.
Zbog toga što sve ovo što se ovdje desilo i čega se sjećamo nije puki povijesni događaj koji je bio i koji je dio jedne faktografije, već nacionalne memorije, a zapravo je dio sveukupne hrvatske duhovne, pa i krvne žrtve, ja bih rekao otkupiteljske žrtve na kojima počiva danas i Republika Hrvatska kao država i Hrvati i u Republici Hrvatskoj i diljem svijeta. Mi stojimo upravo na ovoj žrtvi, kazao je Vuksanović.
Osim o općem značaju hodočašća, Deković se osvrnuo i na stradanja Hrvata u samoj Crnoj Gori, navodeći kako su stvarni gubici veći od službenih zapisa.
Kao primjer je naveo ubojstva triju svećenika iz Boke Kotorske te progone mještana u općini Tivat.
Domaćin susreta, fra Miljenko Stojić, izrazio je zahvalnost gostima, istaknuvši kako su Hrvati iz Boke Kotorske odlučili financirati šest križeva za žrtve župe Krnjeuša kod Bosanskog Petrovca iz 1941. godine.
Tako da su platili šest križeva ovdje za tu župu Krnjeušu koja je ubijena početkom kolovoza 1941. i onda upale i svijeću, pomole se za njih, i to je ono što nas sve zajedno spaja. Znači, bez obzira gdje smo ubijeni, bez obzira gdje se nalazimo, mi smo uvijek Hrvati, mi smo uvijek katolici, mi uvijek znamo tko smo i što smo, zaključio je fra Miljenko Stojić. /HMS/
