Kava već više od šest stoljeća pokreće ljude, a fascinacija njezinim okusom i učincima ne prestaje. Danas prosječna osoba godišnje konzumira gotovo dva kilograma kave, često s preciznim preferencijama prema mješavinama i načinu pripreme. Genetika utječe i na metabolizam kofeina i na način na koji mozak percipira nagradu, oblikujući osobne navike konzumacije kave.
Što je to krvni tlak?
Krvni tlak mjeri silu kojom krv pritišće stijenke arterija pri svakom otkucaju srca. Sistolički tlak, prvi i viši broj, označava silu pri kontrakciji srca. Dijastolički tlak, donji broj, mjeri silu dok se srce opušta. Normalne vrijednosti su ispod 120/80 mmHg, dok se stalne vrijednosti 140/90 mmHg ili više smatraju hipertenzijom ili povišenim krvnim tlakom.
Clare Collins, profesorica nutricionizma i dijetetike na britanskom Sveučilištu u Newcastlu, u komentaru za The Conversation ističe da je poznavanje vrijednosti vašeg krvnog tlaka važno, jer hipertenzija nema nikakvih simptoma. Neliječena hipertenzija povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara te pogoršava postojeće bolesti bubrega i srca. Oko 31 posto odraslih osoba ima hipertenziju, pri čemu polovica nije svjesna toga, a 47 posto onih na lijekovima nema dobro kontroliran tlak.
Učinak kofeina
Kofein stimulira srce i nadbubrežne žlijezde, povećava brzinu otkucaja srca i sužava krvne žile, što može privremeno povisiti krvni tlak. Najviša koncentracija kofeina u krvi javlja se 30 minuta do dva sata nakon konzumacije, a poluvrijeme razgradnje traje od tri do šest sati, ovisno o dobi, genetici i navikama. Pregledi istraživanja pokazuju da se sistolički tlak može povećati za 3–15 mmHg, a dijastolički za 4–13 mmHg, nakon unosa kofeina.
Učinak kofeina također ovisi o uobičajenom krvnom tlaku osobe, ističe Collins.
Kava sadrži stotine biljnih spojeva koje utječu na okus i zdravlje. Melanoidini reguliraju volumen tekućine i enzime povezane s krvnim tlakom, dok kininova kiselina poboljšava stijenku krvnih žila, smanjujući sistolički i dijastolički tlak.
Pregled 13 studija koje su obuhvatile 315.000 ljudi zaključio je da kava ne povećava rizik od hipertenzije, čak ni kad se uzmu u obzir spol, vrsta kave ili pušenje, kaže Collins. Japanska studija provedena na 18.000 odraslih pokazala je da samo osobe s vrlo visokim krvnim tlakom (sistolčki ≥160 ili dijastolički ≥100) imaju dvostruko veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti, ako piju dvije ili više šalica dnevno. Osobe s normalnim ili blagim povišenjem tlaka nisu pokazale povećani rizik.
Praktični savjeti za kraj
Poznajte svoj krvni tlak, zdravstvenu povijest i koja hrana i pića sadrže kofein, pratite sve faktore zdravlja, izbjegavajte kofein prije mjerenja tlaka, ograničite konzumaciju kave poslijepodne i pijte najviše četiri šalice dnevno, savjetuje na kraju britanska stručnjakinja. Oni s sistoličkim tlakom ≥160 ili dijastoličkim ≥100, trebaju ograničiti kavu na jednu šalicu dnevno i posavjetovati se s liječnikom./HMS/
