Ministar Vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pokušao diskreditirati višeg istraživača u The Heritage Foundation Maxa Primorac. Umjesto primorca Konaković je obrukao sebe korištenjem neustavnih pojmova i predstavljanjem političkih interpretacija i analitičkih ocjena kao (netočnih) činjenica, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Podsjetimo, Primorac je početkom mjeseca govorio na saslušanju u Kongresu SAD, točnije pred Pododborom za Europu pri Komitetu za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD. Uz ostalo, kazao je kako su Hrvati neravnopravni, kako BiH nije suverena, jer njome upravlja visoki predstavnik, založio se za zatvaranje OHR-a, odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, te iznio mišljenje kako je uspostava trećeg entiteta s hrvatskom većinom rješenje za održanje BiH.
Konaković je u pismu predsjedavajućem Pododbora za Europu pri Komitetu za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD napisao kako je Primorac konstitutivne narode u BiH naveo kao “Srbe, Hrvate i Muslimane“, navodeći da je ova terminologija netočna i u suprotnosti s Ustavom BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i diplomatskom praksom Sjedinjenih Američkih Država i svih međunarodnih partnera.
-Tri konstitutivna naroda u BiH su Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Korištenje termina “Muslimani“ umjesto “Bošnjaci“ nije neutralna greška; ono pogrešno označava ustavom priznatu etničku grupu isključivo vjerskim identifikatorom, a u kontekstu danog svjedočenja ta upotreba je bila tendenciozna i nosila je negativne konotacije. Takva terminologija iskrivljuje karakter BiH, narušava međusobno povjerenje i pogrešno predstavlja društveno tkivo naše zemlje, napisao je Konaković koristeći pri tom neustavni termin “etnička grupa” za konstitutivne narode.
Druga “netočnost” u Primorčevu izlaganju, po Konakoviću, odnosi se na Južnu plinsku interkonekciju
-Gospodin Primorac je izjavio da je projekt Južne plinske interkonekcije, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, blokiran zbog “muslimanske nepopustljivosti u Sarajevu“. Ova tvrdnja je očigledno u suprotnosti s izjavama američkih dužnosnika i diplomatskim zapisima. Bivša američka administracija je izričito pozvala bosanskohercegovačke dužnosnike – uključujući i mene – da se pozabave opstrukcijama koje dolaze od Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, u vezi sa zakonodavstvom o Južnoj interkonekciji neophodnim za realizaciju. Politički kontekst oko plinovoda dobro je dokumentiran. U tom kontekstu, pripisivanje odgovornosti „muslimanskoj nepopustljivosti“ zanemaruje stvarni izvor opstrukcija, kako ga je identificirala sama Vlada Sjedinjenih Američkih Država. Takvo pogrešno predstavljanje riskira da dovede u zabludu članove Kongresa o političkoj dinamici koja okružuje pitanje regionalne energetske sigurnosti, a koje predstavlja strateški interes i za SAD i za BiH, napisao je Konaković.
Naravno, gledano iz kuta Sarajeva i Konakovića za nepostizanje dogovora oko Južne plinske interkonekcije kriv je Čović. S tim se slagao i bivši američki veleposlanik iz vremena Bidenove administracije Michael Murphy koji je otvoreno lobirao da nositelj projekta izgradnje i upravljanja plinovodom, koji bi prolazio kroz čak tri većinski hrvatske županije u FBiH, a kojim bi se dopremao plin iz Hrvatske bude sarajevska jednonacionalna kompanija opterećena brojnim aferama- BH Gas, a ne tvrtka sa sjedištem u Mostaru, koja je, kako je početno zamišljeno, bila u vlasništvu Vlade FBiH. Konaković je u pismu pokušao svoje i sarajevsko viđenje krivca za nepostizanje dogovora oko JPI predstaviti kao objektivnu činjenicu. Što li će tek Trumpovi republikanci u američkom kongresu reći na Konakovićevo pozivanje na tvrdnje bivšeg veleposlanika bivše (Bidenove) administracije u Sarajevu?
I treća navodno netočna Primorčeva ocjena koju je iznio na saslušanju u američkom kongresu je da je BiH “propala država”.
-Ne iznosim tvrdnju o postojanju namjere; međutim, s dužnim poštovanjem ukazujem da nekoliko njegovih navoda – posebno onih koji krivicu pripisuju duž etničkih ili vjerskih linija te onih koji BiH prikazuju kao ‘propalu državu’ – nemaju činjenično utemeljenje i ne odražavaju procjene američkih agencija, NATO-a, Europske unije, MMF-a ili Svjetske banke. Takve netočnosti nose rizik podrivanja kredibiliteta analiza predstavljenih Pododboru i mogu dovesti do političkih zaključaka koji su odvojeni od provjerljivih realnosti na terenu”, napisao je Konaković.
Ni NATO, ni EU, ni MMF ni Svjetska banka, nikada, naravno, ni jednu državu neće nazvati propalom. To je, međutim, ocjena brojnih analitičara, ne samo Maksa Primorca, koji za to imaju snažne argumente od onih da Bosnom i Hercegovinom i dalje upravlja visoki predstavnik, pa do toga da su središnje institucije države mjesecima, pa i godinama paralizirane i nisu sposobne izvršavati državne funkcije. Najbolji primjer za to je činjenica da BiH već godinu dana nije u stanju usvojiti dva zakona iz oblasti pravosuđa i imenovati glavnog pregovarača, kako bi otpočela proces pregovora o članstvu u EU. Kako takvu državu nazvati ako ne propalom./HMS/
