Dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović je osudila, kako je navela, „političko barbarstvo“ istupima ministra obrane BiH Zukana Heleza, istaknula potrebu dijaloga konstitutivnih naroda kao jedinog održivog puta prema funkcionalnoj državi te izrazila optimizam da će Vijeće ministara ipak usvojiti ključne zakone za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Oštra osuda Helezovih izjava
Podsjećamo, Helez je zastupnicu u Europskom parlamentu Željanu Zovko i suradnika američke zaklade Heritage Maxa Primorca nazvao “ustaškom kopiladi”, dok je za Zovko dodao i da je “poluretardirana”. Dopredsjednica HDZ-a BiH istaknula je kako ju je takav javni nastup „u svakom slučaju bilo neugodno čuti“, osobito zato što dolazi od visokog državnog dužnosnika.
Kazala je kako Helezovo obraćanje smatra primjerom „političkog barbarstva i političke nekulture“, naglasivši kako je riječ i o elementima mizoginije budući da je „na vrlo primitivan i uvredljiv način“ napao eurozastupnicu Željanu Zovko te dužnosnika američke administracije Maxa Primorca. Takvi istupi, istaknula je, zaslužuju „svaku osudu javnosti, ali i institucionalnu reakciju“.
Reakcije na moguće promjene američke politike
Naglasila je kako se povodom 30. obljetnice Daytonskog sporazuma čulo mnogo različitih pogleda na to kako BiH funkcionira i kako bi trebala biti uređena. U tom kontekstu, podsjetila je da stavovi Željane Zovko i Maxa Primorca „nisu jedina mišljenja“ o nužnim promjenama ustavnog i institucionalnog okvira.
Osvrnula se i na širi društveni učinak Helezovih istupa, upozoravajući da takav način obraćanja „normalizira neprihvatljive obrasce u javnom političkom diskursu“ te stvara klimu u kojoj se politička nekultura prelijeva i na druge društvene segmente. „Svakom pristojnom građaninu Bosne i Hercegovine trebalo bi biti neugodno kada čuje ovakve poruke“, poručila je, dodajući da ne zna što se želi postići izostankom osuda u bošnjačkim političkim krugovima.
Rasprava o preustroju BiH ne bi smjela biti tabu
Istaknula je da svako promišljanje o funkcioniranju BiH mora polaziti od temeljnih činjenica – prije svega od pitanja zašto sustav danas ne funkcionira. U tom kontekstu navela je da se u javnosti često spominju rješenja poput federalizma i konsocijacijske demokracije, „koja u biti već imaju elemente u sadašnjem Ustavu BiH, ali se ne primjenjuju, odnosno gaze“.
Dodala je kako takve prijedloge treba doživjeti kao dobronamjerne i usmjerene na traženje rješenja koja će BiH učiniti funkcionalnijom i dosljednom ustavnim načelima, „pogotovo konstitutivnosti koja je danas jasno zapisana u Ustavu“.
Naglasak međunarodne zajednice na unutarnjem dogovoru
Podsjetila je da je i na press konferenciji posljednje sjednice Upravnog odbora PIC-a visoki predstavnik „apelirao na domaće političare“, koji su izabrani kako bi predstavljali legitimitet svojih naroda, da donose zajedničke odluke u interesu svih u BiH.
„Poruke koje se posljednjih mjeseci čuju i iz OHR-a i iz međunarodnih diplomacija idu upravo u smjeru onoga što HDZ cijelo vrijeme zagovara – da je jedino ispravno i funkcionalno rješenje ono koje dolazi kroz dogovor političkih predstavnika konstitutivnih naroda“, istaknula je Filipović.
Optimizam oko europskog puta
Podsjetila je da je kraj prosinca, a da još uvijek nisu usvojeni Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu, kao ni odluka o uspostavljanju Ureda pregovarača BiH s EU.
„Politika koju predstavljam, politika hrvatskog naroda, ulaže dodatne napore da ovih dana Vijeće ministara usvoji ta dva zakona i pošalje ih u parlamentarnu proceduru“, poručila je. Podsjetila je da je već ovaj tjedan postojao pokušaj da se ti zakoni uvrste na dnevni red, ali do toga nije došlo zbog nedostatka konsenzusa.
Ipak, naglašava kako zna da se u posljednjim danima intenzivno usuglašava stavove: „Uvjerena sam da će se zakoni naći u ponedjeljak na sjednici Vijeća ministara i da će dobiti određenu potporu.“ Razlog za takav optimizam vidi u tome što politički akteri moraju biti svjesni odgovornosti koju nose: „Ako propustimo ovaj neki zadnji vlak koji nas vodi prema otvaranju pregovaračkog procesa s Europskom unijom, šteta bi bila ogromna.“
Pitanje državne imovine blokira razvoj lokalnih zajednica
Naglasila je kako uz blokadu oko Koridora Vc postoji i puno širi problem raspolaganja državnom imovinom.
„Odluka visokog predstavnika iz 2022. kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom praktično je zaustavila razvoj lokalnih zajednica, gradova i općina“, kazala je, dodajući da se posljedice sada jasno osjećaju. Prema njezinim riječima, zbog ove zabrane stoje projekti izgradnje škola, bolnica, vrtića, cesta i drugih infrastrukturnih objekata, a dodatne poteškoće stvaraju i problemi u javnim poduzećima koja provode velike projekte.
Istaknula je kako HDZ BiH već duže upozorava na nužnost rješavanja ovog pitanja te je uputila apel savezima općina i gradova, kao i svim lokalnim zajednicama, „da upoznaju OHR s posljedicama s kojima se suočavaju“ i da sustavno govore o potrebi pronalaska rješenja. „Ovo je problem koji se tiče svih građana u Bosni i Hercegovini“, poručila je Filipović./HMS/
