Sastanak, čiji su sudionici bii predstavnici Vijeća za implementaciju mira (PIC), kao i šefovi klubova zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz stranaka čija su sjedišta u Federaciji BiH, te predstavnici opozicije iz Republike Srpske završen je večeras.
Sudionik sjednice bio je i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Stranački predstavnici iz Bosne i Hercegovine okupili su se na poziv Schmidtovog zamjenika Louisa Crishocka.
Jedna od sudionica, Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, kazala je novinarima po završetku sastanka da je tema bila 30. godišnjica Daytonskog sporazuma i u tom kontekstu, naredni koraci Bosne i Hercegovine te zakonodavne mogućnosti u narednih deset mjeseci.
– Ono što je važno napomenuti je da su prisustvovali predstavnici svih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH osim vladajućih iz Republike Srpske na čelu sa SNSD-om. Na sastanku sam naglasila da su, inače, najglasniji oni koji nisu ni došli, pa očekivati da ti ljudi budu nositelji europskog puta BiH je trijumf nade nad isksustvom, ali ne samo to već i izuzetno opasna pretpostavka što ni na koji način ne može opstati. Mi iz Naše stranke, a vjerujem da i mnoge kolege dijele ovo mišljenje, nećemo tolerirati da građani BiH, kako Federacije tako i Republike Srpske te Brčko distrikta BiH, da im jedna stranka u BiH, SNSD, otme europsku perspektivu i mislim da su i prethodni izbori, a i sljedeći 2026. godine – referendumsko pitanje za građane, prenstveno Republike Srpske: žele li živjeti u siromaštvu, otplaćivati stotine milijuna maraka koncesijskih dugova Vlade Republike Srpske; žele li blokirati perspektivu svojoj djeci kako bi punili džepove SNSD-u ili ćemo se napokon krenuti ka Europi? Mislim da prozor nije zatvoren, imamo dva zakona, insistirat ćemo da ih uputimo, kao što sam naglasila i na sastanku Vijeća za implementaciju mira, iscrpit ćemo svaki mehanizam da zaustavimo ovu blokadu uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH odnosno Zastupnički dom u koji ćemo uputiti ova dva zakona i ponovo staviti na test sve stranke u BiH, ali i Hrvatsku demokratsku zajednicu u onom kontekstu – hoćemo li otkočiti europski put za apsolutno sve građane Bosne i Hercegovine. Borit ćemo se do posljednje kapi – rekla je Ćudić.
Poruka sa sastanka je osjećaj urgentnosti i da „prozor koji se otvorio Bosni i Hercegovini se zatvara odnosno da neće biti vječno otvoren“, što podrazumijeva neophodnost poduzimanja svih potrebnih koraka.
Saša Magazinović iz SDP BiH, također sudionika večerašnjeg sastanka, rekao je da su domaći sudionici poručili kako će iskoristiti sve mogućnosti da zaobiđu one koji blokiraju procese uključujući i mogućnost sazivanja hitne sjednice Zastupničkog doma na kojoj će biti zakoni, predloženi ovog puta od zastupnika, koji su blokirani u Vijeću ministara BiH.
Nedolazak SNSD-a na sastanak je zapravo potvrda da glavni pregovarač za BiH ne treba biti iz te stranke jer bi to bila osoba koja danas ne bi razgovarala s brojnim međunarodnim predstavnicima koji su bili ovdje u najboljoj namjeri, ističe Magazinović.
Također je, po njegovim riječima, značajna tema sastanka bila državna imovina na način „što se može učiniti kako infrastrukturni projekti ne bi trpjeli nepostojanje državnog zakona o imovini, na način kako je to naloženo i od državnog suda. Pritom se misli i na Koridor Vc, gdje su se nedavno pojavili neki problemi, a i na izgradnju južne plinske interkonekcije koja je strateški bitan projekat.
Po Magazinovićevoj izjavi, razgovarano je također o integritetu izbornog procesa, što je na neki način spojeno i za zakon o javnim nabavkama te izmjenama krivičnog zakonodavstva, kako bi oni što su dosad nekažnjeno pljačkali državni novac bili procesuirani i završili u zatvoru.
– Samo jedno glasanje nas dijeli da taj zakon bude usvojen, a to je zapravo i povezano s pričom o integritetu izbornog procesa jer veliki novac koji se u javnim nabavkama ukrade, završava u izbornim kampanjama, služi za kupovinu glasova, što jeste, između ostalog, pitanje integriteta izbornog procesa – rekao je Magazinović između ostalog prenoseći teme večerašnjeg sastanka.
Izražena je nedvosmislena podrška Uredu visokog predstavnika, kao i progresivnim projektima kao što su neki od spomenutih zakona. Pitanje urgentnosti je provijavalo u svim diskusijama, kazao je također.
Bilo je riječi i o značaju ostanka OHR-a u BiH, što je veliki broj predstavnika političkih stranaka naglasio.
Šerif Špago iz Stranke demokratske akcije kazao je novinarima da je na sastanku bio riječi o europskom putu BiH i mogućnosti da do polovice aktualnog mjeseca budu ispunjene tri obveze – usvajanje zakona o VSTV-u, zakona o sudovima te imenovanje glavnog pregovarača.
Bilo je pitanja vezanih i za integritet izbornog procesa, državnu imovinu, funkcioniranja BHRT-a, blokadu rada državnih institucija od SNSD-a.
– Uspjeli smo upoznati predstavnike Vijeća za implementaciju mira o svim tim detaljima i ono što me posebno obradovalo, predstavnici utjecajnih zemalja u Vijeću za implementaciju mira raspitivali su za naše viđenje rješavanja pitanja državne imovine u smislu rješenja problema koje imamo prvenstveno vezano za javne investicije – izgradnju puteva i autoputeva te drugih neophodnih objekata. Osnovno je može li parlamentarna većina osigurati usvajanje, do polovice ovog mjeseca, zakona o VSTV-u, o sudovima, kao i imenovanje pregovarača. Pojedini predstavnici parlamentarne većine ispoljili su optimizam da će sve učiniti kako bi to bilo urađeno; međutim, optimizmu svjedočimo još od ožujka 2024., ali nisu uspjeli mada bih ja volio jer bi to značilo napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu – kazao je Špago.
Po njegovim riječima, na sastanku predstavnici međunarodne zajednice nisu komentirali već postavljali pitanja o onome što ih zanima, primjerice kad je jedan od domaćih sudionika predložio da se visoki predstavnik angažira u donošenju privremenog rješenja za BHRT dok ne bude riješeno pitanje duga RTRS-a BHRT-u. Gosti su uglavnom saslušali domaće sudionike, zapisivali prijedloge, pa će u narednom razdoblju biti poznato što će zaključcima Vijeća za implementaciju mira biti na koncu i obuhvaćeno, zaključio je Špago.
Nihad Omerović iz Naroda i Pravde prenio je novinarima da je ovaj sastanak širokog formata okupio i veliki broj veleposlanika zemalja Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Po Omerovićevim riječima, sastanak je posebno bitan i zbog određenog dinamičkog slijeda aktivnosti imajući u vidu da su jasno precizirani rokovi za ispunjavanje preostala tri ključna uvjeta kako bi bio definiran pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu i kako bi bilo otvoreno pregovaranje po poglavljima, odnosno kako bi obuhvatilo bespovratni proces pridruživanja europskoj zajednici.
– U svom izlaganju sam nedvosmisleno jasno detektirao nositelje blokada reformskih procesa. Kao dokaz i argument, naveo sam današnju sjednicu Vijeća ministara BiH na kojoj su ministri iz SNSD-a iskoristili momenat etničke blokade svojim neprisustvom i onemogućavanjem rasprave ili glasanja o jednom od zakona od preostala tri europska prioriteta. Rješenje je jednostavno – ukoliko HDZ prestane sa sistemskom podrškom SNSD-u na način da imenuje ministra za poziciju sigurnosti, za čiji prijedlog je potpise dalo 19 zastupnika, ukinuli bismo taj element blokade unutar Vijeća ministara i Zastupničkog doma, a naravno, zamolili bismo instituciju visokog predstavnika da imajući u vidu kršenje Ustava BiH, svojom uredbom ili odlukom onemogući blokade koje su evidentno prisutne unutar Doma naroda – kazao je Omerović.
On tvrdi da je osobno visokom predstavniku ukazao na potrebu hitnog djelovanja kad je riječ o pitanju statusa državne imovine.
Veoma je složen i spor proces donošenja sistemskog zakonskog rješenja koje će tretirati način upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, no funkcionalnu upotrebu ta imovina može imati na više načina – mogu je koristiti i niže razine vlasti na način da sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, isto to zemljište privedu namjeni, ali da vlasnik i dalje ostaje država Bosna i Hercegovina, rekao je između ostalog Omerović.
Posebno je naglasio, dodaje, nemogućnost realizacije najhitnijih infrastrukturnih projekata na lokacijama koje imaju status državne imovine.
Napominjući da je on s područja Tuzlanskog kantona gdje ne može biti realiziran ni jedan krupan prometni projekata s obzirom na to da sve dionice, trase, prolaze određenim parcelama sa statusom državne imovine.
Visoki predstavnik može, ako hoće, dodatnim tumačenjem ranije odluke o zabrani raspolaganja, omogućiti nižim jedinicama vlasti unutar Bosne i Hercegovine da određene dijelove državne imovne, ali samo za izgradnju infrastrukturnih objekata, stave u upotrebu, ali da nakon izgradnje, budu evidentirane u katastru kao državna imovina, kazao je Omerović./HMS/
