Europska komisija danas je predložila uredbu o vojnoj mobilnosti prema kojoj će države članice imati samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i puno kraći rok u izvanrednim okolnostima da odobre prelazak svojih granica za vojnike i opremu iz drugih članica.
“Obrambena spremnost u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sustav za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa diljem Europe”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Stvaranjem sveeuropskog prostora vojne mobilnosti do 2027. godine Europska unija se približava uspostavi “vojnog šengena”, navodi Komisija. U sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijardi eura za prometnu infrastrukturu dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), prenosi Index.hr.
“Cilj je proširiti tunele, jačati mostove i tračnice…”
Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100 milijardi eura. Tzitzikostas je rekao da je Komisija zajedno s državama članicama i NATO-om identificirala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora diljem EU.
Vijeće EU-a usvojilo je u ožujku ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena za olakšavanje velikih vojnih kretanja u kratkom roku. Tzitzikostas nije želio otkriti detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvojnu namjenu.
“To znači proširenje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih tračnica, kao i povećanje kapaciteta luka i zračnih luka”, rekao je. Naglasio je da će te projekte trebati dovršiti do kraja desetljeća, jer je EU postavio cilj da do 2030. bude adekvatno pripremljen u obrambenom smislu za odgovor na različite prijetnje.
Dio sredstava ići će iz nacionalnih proračuna
Za financiranje tih projekata države članice moći će preusmjeriti dio svojih kohezijskih sredstava. Moći će ih financirati i kreditima koji su državama članicama dostupni u okviru europskog instrumenta SAFE, a dio sredstava trebat će osigurati iz svojih nacionalnih proračuna.
Za uspostavu vojnog šengena Komisija predlaže uklanjanje regulatornih prepreka, što uključuje usklađena pravila na razini EU-a o vojnoj mobilnosti te jasna pravila i postupke za prekogranične vojne pokrete, s maksimalnim rokom obrade od tri dana i pojednostavljenim carinskim formalnostima.
Predlaže se i okvir za hitne slučajeve za ubrzane postupke i prioritetni pristup infrastrukturi za oružane snage koje djeluju u kontekstu EU-a ili NATO-a. U iznimnim slučajevima, kada bi trebalo premjestiti veliku količinu opreme ili veći broj vojnika, primjenjivala bi se blaža pravila. Država članica bi jednostavno morala obavijestiti drugu državu članicu preko koje želi premjestiti svoje snage.
Radi se i ona transformaciji obrane
Komisija za jačanje vojne mobilnosti predlaže jačanje i nadogradnju ključnih prometnih koridora kako bi se mogli koristiti i za vojnu i za civilnu namjenu te nove alate za zaštitu strateške infrastrukture. Predlažu se također ciljana ulaganja u kibernetičku sigurnost i za pripravnost u mirnodopskim i kriznim okolnostima.
Osim uredbe o vojnoj mobilnosti, Komisija je u okviru obrambenog paketa predložila i plan transformacije obrambene industrije EU. Prema planu za transformaciju obrambene industrije Komisija želi povećati europske proizvodne kapacitete kroz inovacije.
U tu svrhu treba se usredotočiti na četiri prioriteta: podršku ulaganjima u obrambene tvrtke, ubrzanje razvoja novih tehnologija, proširenje pristupa obrambenim sposobnostima i poticanje vještina potrebnih za održavanje europske tehnološke razine. /HMS/
