TKO JE SANIN MUSA: Obiteljska tragedija odvela ga je na put vjerskog fanatizma

Istraživački tim “Slobodne Bosne” otkriva nepoznate detalje iz života samoproglašenog prosvjetitelja, političara i Facebook-tumača islama.

Pokušaj izazivanja incidenta na vjerskoj i nacionalnoj osnovi čiji je predvodnik bio Sanin Musa, samoproglašeni prosvjetitelj i Facebook-tumač islama, neslavno je propao zahvaljujući pravovremenoj intervenciji pripadnika Federalne upravne policije (FUP) koji su Musu i šačicu njegovih sljedbenika jučer spriječili u njihovom naumu da klanjaju na javnoj površini u Širokom Brijegu, ali i tome što “široke narodne mase” kojima se obraćao ovaj političar u pokušaju nisu nasjele na njegove populističke provokacije.

Sanin Musa široj javnosti u Bosni i Hercegovini postao je poznat prije nekoliko godina kao anti-LGBT aktivista i organizator prosvjeda protiv sarajevske Povorke ponosa. Sredinom 2020. godine osnovao je politički pokret “Vjera. Narod. Država.”, namijenjen “vjernicima koji znaju što je država i narod, te patriotama koji su okrenuti vjeri”.

Tragedija koja mu je promijenila život

O životu ovog bivšeg selefijskog vođe prije nego što je postao “patriota okrenut vjeri” javnost malo toga zna. I većina onih koji slijede njegova uvjerenja i podržavaju ga u nerijetko radikalnim stavovima ne znaju gotovo ništa o Musinoj prošlosti (samo na Facebooku, njegovu službenu stranicu prati 37.000 ljudi).

Sanin Musa je rođen 1972. godine u Sarajevu. Odrastao je u naselju Koševsko Brdo i do početka rata 1992. bio je sasvim “običan” mladić. U stanu na Koševskom Brdu živio je s roditeljima i nekoliko godina mlađom sestrom Nirmelom. Košarka je bila njegova velika ljubav – u sportskim krugovima važio je za izuzetno perspektivnog mladog košarkaša i namjeravao se profesionalno baviti tim sportom, ali njegove snove prekinula je opsada Sarajeva, kada se već od pojave prvih barikada priključio obrani grada i Armiji RBiH. U ratu je i ranjen, zadobio je tešku ozlijedu šake i liječnici su mu prognozirali da više neće moći igrati košarku, barem ne na profesionalnoj razini kako je planirao.

Život Sanina Muse iz korijena je promijenila strašna obiteljska tragedija. Dvadeset drugog srpnja 1993. njegovi roditelji otišli su zajedno da donijeti vodu kod bivše kasarne “Maršal Tito”. Granata koja je pala u blizini usmrtila ih je oboje na mjestu. Bio je to dan u kojem je na opkoljeno Sarajevo pao najveći broj granata – 3777. Sanin i njegova sestra Nirmela ostali su sami.

Nekako u isto vrijeme, u Sarajevu su se počeli pojavljivati prvi pripadnici mudžahedinskog pokreta i njihovi sljedbenici. Građani opkoljenog grada isprva su gledali s podozrenjem na te “čudne” muslimane koji nose kratke pantalone i brade, a sve češće se govorilo o “islamizaciji” Armije BiH koja se odvijala uz prešutnu suglasnost tadašnjeg političkog i vojnog vrha RBiH. Strani borci sa sobom su donosili i širili selefijski pokret i ideologiju i povratak “izvornom” islamu koji je u percepciji većine Bošnjaka, stanovnika Sarajeva i drugih bh. gradova, predstavljao radikalnu verziju prakticiranja vjere koju su teško uspijevali shvatiti. Dobrovoljci i misionari iz islamskih zemalja planski su regrutirali mladiće po Bosni i indoktrinirali ih svojim uvjerenjima i načinom života, a Sanin Musa bio je idealna “meta” – momak kojem su agresori upravo oduzeli ono najdragocjenije što je imao, obitelj, i zauvijek uništili snove o budućnosti u profesionalnom sportu.

Nedugo nakon kobnog dana u kojem su mu ubijeni roditelji, Sanin je počeo slijediti selefijsku ideologiju. Pustio je bradu i svojim susjedima u naselju počeo ustrajno propovijedati o tome što je “pravi” islam i kako trebaju živjeti kao istinski vjernici.

– Pričalo se da je poludio, “pukao”, a svi smo ga se počeli pomalo i plašiti jer je često imao agresivne ispade. Njegova sestra, koja je tada bila tinejdžerica od 14-15 godina, nije se slagala s tim novim načinom života koji joj je nametao i odbijala je živjeti po njegovim pravilima. Jednog dana je izbacio njihovog psa, koji je godinama živio s njima u stanu i faktički bio kao član obitelji, na ulicu jer je “zabranjeno” držati životinje u kući. Sestru Nirmelu je istukao jer je obukla običnu majicu kratkih rukava koja je, po njemu, bila “neprimjerena” – uhvatio je za glavu i udario njome u zid, imala je veliku modricu na čelu… Nakon toga, Nirmela je pobjegla od kuće i otišla živjeti kod svoje drugarice – sjeća se jedan bivši Musin susjed s Koševskog Brda.

Atentat i eksploziv

Po završetku rata Musa je otišao u Novi Pazar i tamo je završio Fakultet za islamske studije 2006. godine. Na tom fakultetu je i predavao tri godine na predmetu Osnove islamskog vjerovanja, u razdoblju od 2010.-2012. godine, a postdiplomski studij završio je 2007. na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, Odsjek humanističkih znanosti, smjer Islamistika. Paralelno sa sticanjem akademskih zvanja, počeo je držati hutbe i predavanja o islamu po stranim zemljama. U svojoj službenoj biografiji Musa navodi da je “osnivač i prvi imam džemata Ebu Bekr es Siddik, u Beču, 2013. godine”. Izvori Slobodne Bosne kažu da je neko vrijeme navodno proveo i u Siriji te spominju i bliske veze s pripadnicima ISIL-a, iako o tome nema nikakvog službenog traga. No, ono što profesor Musa u svom CV-ju danas nigdje ne spominje je činjenica da je pred kraj rata postao pripadnik radikalne organizacije Aktivna islamska omladina (AIO) koja je financirana uglavnom iz Saudijske Arabije, a koju je State Department zbog povezanosti njenih članova s napadima 11. rujna označio kao terorističku organizaciju. Aktivna islamska omladina regrutirala je Bošnjake mlađe od 25 godina, većinom ratne veterane, a Sanin Musa bio je jedan od najagilnijih članova te organizacije u Sarajevu i BiH.

U rujnu 1996. nakon atentata na Nedžada Ugljena, pomoćnika direktora AID-a, Sanin Musa se prvi put našao pod lupom bh. sigurnosnih službi. Ugljenov susjed iz naselja Breka tada je obavijestio policijske istražitelje da se, neposredno prije ubojstva, nepoznati muškarac ispred njihove zgrade raspitivao gdje stanuje pomoćnik direktora AID-a. Na temelju detaljnog opisa koji je dao Ugljenov susjed izrađen je fotorobot, a onda i identificiran Sanin Musa, kojeg će svjedok prepoznati kao čovjeka koji se raspitivao za Ugljena. U nastavku istrage će se pokazati kako Musa nije imao pouzdan alibi za vrijeme Ugljenovog ubojstva (tvrdio je da je klanjao u mesdžidu na Ciglanama), da bi tijekom poligrafskog testiranja pozitivno reagirao na pitanja vezana za likvidaciju Ugljena. Osim toga, otkriveno je da se u to vrijeme, kao član Aktivne islamske omladine, Musa intenzivno družio s agentima AID-a Harisom Pezom i Edinom Garaplijom, koji su skupa s Refikom Muranom bili optuženi za otmicu i pokušaj ubojstva Nedžada Herende, bivšeg zapovjednika tajne jedinice “Ševe”, koja je djelovala u sastavu “Sektora državne bezbjednosti”.

Ime Sanina Muse ponovo se pojavilo u policijskim dosjeima godinu dana kasnije, prilikom posjete pape Ivana Pavla II Sarajevu, kada je ispod mosta preko kojeg je trebala proći papina kolona vozila pronađena velika količina eksploziva. Musa je tada bio dio grupe koja je ispitivana u vezi s ovim sigurnosnim “incidentom”. Iako se sumnjalo da su iza toga stajali pripadnici AIO, to nikada nije dokazano.

Sanin Musa u međuvremenu se i oženio i u prvom braku dobio je dvoje djece, ali taj brak je završio nakon što njegova supruga nije pristala na Musin zahtjev da u kuću dovede još jednu ženu, “po šerijatu”. Nakon rastave se ponovo oženio i sa sadašnjom suprugom dobio još troje djece.

– Sve ovo je urađeno radi zaštite časti jedne muslimanke i potencijalno zaštite muslimanki ubuduće – ovako je Sanin Musa objasnio svoju namjeru da predvodi “organizirano klanjanje 1000 muslimana” u Širokom Brijegu. Ipak, sudeći prema njegovom osobnom odnosu prema ženama-muslimankama, ne bi se baš moglo reći da je Musa prava adresa za zaštitu prava žena, izuzev ako te žene ne žive po njegovim pravilima.

Sugovornici Slobodne Bosne otkrivaju da je Musa indoktrinaciju selefijskim učenjima godinama dosljedno provodio i unutar vlastite obitelji. Godine 2006. u sarajevskom naselju Alipašino Polje dogodio se stravičan zločin, kada je tada 23-godišnji Vedad Hafizović zaklao svoju majku Jasminu. Za zločin se doznalo nakon što se Vedad odvezao automobilom do džamije gdje je želio oprati krv s ruku i odjeće.

– Ljudi koji rade na održavanju džamije primijetili su krv na mladiću, pa su ga pitali što mu se dogodilo. Vedad je odgovorio kako je “zaklao kurban” i nastavio prati tijelo i odjeću. Vedad je bio prvi rođak Sanina Muse, a upravo ga je Sanin indoktrinirao svojim učenjima, kao i neke druge članove obitelji – navode izvori sarajevskog portala.

Što je turski veleposlanik rekao Džaferoviću?

Kao anti-LGBT aktivista Musa je konačno uspio privući pažnju šire javnosti, a društvene mreže iskoristio je za širenje svojih uvjerenja i stavova među istomišljenicima. Članove LGBT zajednice nazivao je “bolesnima” i tražio da im se ograniči pravo na okupljanje. Govorio je da je koronavirus teorija zavjere i pozivao na prosvjede protiv cjepljenja. Svoju popularnost u javnom prostoru odlučio je iskoristiti za osnivanje spomenutog političkog pokreta “Vjera. Narod. Država.” i u okviru toga Bosanske narodne stranke, čiji je predsjednik. Međutim, dok su njegov aktivizam protiv LGBT osoba i “kontrapovorke” koje je organizirao bili medijski i javno prilično široko praćeni, Musa kao političar do sada nije ostvario nikakve zapažene rezultate.

U travnju 2021. njegov politički pokret “Vjera. Narod. Država.” organizirao je prosvjede ispred Veleposlanstva Slovenije u Sarajevu zbog non papera u kojem se govorilo o mogućnosti raspada BiH, a koji je povezivan s tadašnjim slovenačkim premijerom Janezom Janšom.

– Premijer Janez Janša osudio je ekstremizam nakon što su članovi radikalne islamističke grupe u Bosni i Hercegovini prosvjedovali ispred Slovenske ambasade u Sarajevu u nedjelju zbog navodnog non papera povezanog sa Slovenijom, koji govori o raspadu BiH po etničkoj liniji – priopćeno je tada iz Janšinog ureda.

Kako saznaje SB iz diplomatskih izvora, nakon ovog događaja tadašnji veleposlanik Republike Turske Sadık Babür Girgin posjetio je bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i eksplicitno ga upozorio na Sanina Musu, rekavši mu da prema pouzdanim saznanjima turskih sigurnosnih službi, Musa “radi za jednu stranu službu”.

U ožujku 2022. Musi je odbijen ulazak u Republiku Srbiju, kako je obrazloženo, iz sigurnosnih razloga za građane te države. Par mjeseci prije toga, 9. siječnja, na neustavni dan Republike Srpske, organizirao je okupljanje Bosanske narodne stranke u Banja Luci i Višegradu. Tog dana dok su bili na putu za Banju Luku, policija u Republici Srpskoj legitimirala je članove Musine stranke i putnike u automobilima. Među njima je bio i Fatih Hasanović, koji je osuđen na godinu dana zatvora nakon što je sklopio sporazum o priznanju krivice s Tužiteljstvom BiH i priznao da se borio za takozvanu Islamsku državu u Siriji.

– U najbližem krugu oko Sanina Muse puno je takvih kao što je Fatih Hasanović – navodi izvor Slobodne Bosne. – Preko njih ISIL širi svoju ideologiju među vjernicima u Bosni i Hercegovini, a Musa se nametnuo kao jedan od ključnih ljudi u radikalizaciji bosanskih muslimana. On je prešao itekako dalek put od onog izgubljenog mladića bez nade iz opkoljenog Sarajeva kojeg su vrbovale selefije – danas je on taj kojeg slijede. Sanin Musa je veoma opasan čovjek i svatko tko misli da je njegov društveni utjecaj beznačajan, u velikoj je zabludi – zaključuju sugovornici Slobodne Bosne./HMS/