– Najnovija presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, dodatno je podijelila ionako polariziranu političku i medijsku javnost u Bosni Hercegovini.
Europski sud utvrdio kako su njegova prava prekršena jer, sada, se kao Srbin iz FBiH ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH niti za izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH. Ovakva presuda dijelu političkog i medijskog Sarajeva dočekana je euforično – kao historijska, iako ne sadrži ništa novo u odnosu na postojeće presude u predmetu Sejdić – Finci, Pilav, Zornić, Šlaku i Pudarić. Jer svaka od tih presuda kaže da treba omogućiti svima da se kandidiraju za sve funkcije, uključujući Predsjedništvo BiH i Dom naroda, ali također ni jedna od presuda ne zahtijeva ukidanje temeljnog, nadkrovljujućeg načela Ustava BiH – konstitutivnosti naroda – koji podrazumijeva ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, koja je povrijeđena time, što jedan narod drugome može izabrati izaslanike u domove naroda i člana Predsjedništva BiH što je slučaj s izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gdje, brojniji Bošnjaci već četiri puta biraju, uz bošnjačkog, i hrvatskog člana u liku i (ne)djelu Željka Komšića, piše u analizi objavljenoj u tiskanom izdanju splitske Slobodne Dalmacije.
Predsjednik HNS-a i HDZ BiH Dragan Čović komentirajući medijske istupe iz tkzv. građanskog političkog spektra ocijenio kako nije presudom ugroženo „legitimno predstavljanje“ i konstitutivnost naroda u BiH, kao i da će takva presuda dovesti do još jače borbe za kolektivna prava.
– Odgovor je vrlo jednostavan: legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona, naravno Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike. Bosna i Hercegovina može se na različite načine organizirati, a oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, vrlo jasno im poručujemo da dok god u ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva, a i legitimnog predstavljanja tog naroda – istaknuo je Čović.
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić, koja u javnosti često zna kritizirati HDZ BiH i Dragana Čovića, ovaj put se praktično slaže s ocjenama Čovića i HNS-a ali i hrvatskih i srpskih stranaka. U izjavi za Slobodnu Dalmaciju glede presude Suda za ljudska prava ističe što reći o presudi koja se zasniva na apelaciji osobe, čija etnička pripadnost fluidna kategorija, a sve u ovisnosti od potreba, baš kao i nacionalnost onoga kome je savjetnik.
-Presuda će odlično poslužiti populistima, koji ništa nisu uradili za BiH, da dobiju još koji dodatni poen i da još više podignu nacionalne tenzije i dodatno udalje narode, a BiH je dobila još jednu presudu koju neće implementirati. Željko Komšić je osoba kojoj je SDP na izborima 2006. dala mogućnost da pokaže da i Bosanac može biti član Predsjedništva BIH. Komšić je imao priliku da pokaže da je član Predsjedništva koji se bori za prava svih građana BiH, od Gacka, Livna, Prijedora, Orašja… Međutim, Komšić je tu priliku prokockao i odabrao da se priklanja većini, a na kraju je završio kao SDA priljepak i drugi bošnjački član Predsjedništva BiH – ističe Marić te dodaje kako je Komšić imao više od 20 godina na djelima pokaže koliko mu je stalo do BiH i njenih građana, a on je to iskoristio da pokaže da mu je najvažnija fotelja i da je spreman za nju da se bori do zadnjeg člana DF-a.
-I sada taj Komšić, njegov fluidno nacionalni savjetnik i ostali DF-ovce kao pobjedu slave presudu Europskog suda za ljudska prava, kao da će ta presuda biti objeručke prihvaćena i usvojena, kao da nije podigao nacionalne tenzije do te mjere da su sada šanse za Bosance i Hercegovce manje nego izravno nakon rata i kao da je do sada, zajedno sa svojim bliskim partnerima SDA, proveo sve ostale presude Suda u Strasbourgu. Ma hajte molim vas! – ironično je kazala Marić uzrečicom koju kojom se notorni Komšić.
I izaslanica srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać tvrdi kako je najnovija presuda Europskog suda za ljudska prava neprovediva te kako je interesantno da je sudac iz Austrije Gabrijela Kusko Štadlmajer izdvojila mišljenje i da će se ono u kompletnom tekstu moći vidjeti. Kaže kako nije vidljivo što se točno traži i da je očito to “otklanjanje diskriminacije” iz izbornog sistema, ali da ju je teško sprovesti i da je to bilo moguće do sada uraditi vjerojatno bi se uradilo kada su u pitanju prethodne presude.
– To govori u prilog i namjerama predlagača. Konkretno apelant Slaven Kovačević, čovjek koji ima hrvatsko državljanstvo i svojevremeno se izjasnio kao Hrvat, a prema potrebi se sada izjašnjava kao Srbin. U apelaciji je čini mi se za sebe govorio da je Bosanac i Hercegovac – napomenula je Novaković Bursać, dodajući kako je riječ o čovjeku koji svoje nacionalno izjašnjenje određuje prema potrebi, te da ovakve apelacije i ideje idu u pravcu unitarizacije uspostavljanja kvazigrađanske države u BiH.
– To je koncept koji se povijesno pokazao kao neodrživ jer ovdje je izborni politički sistem i u vrijeme Austrije i u vrijeme socijalizma bio uspostavljen na etničkom principu, pa je i sada je takav – naglasila je ona.
A kada bi se vjerovalo interpretacijama koje dolaze iz poznate SDA-DF manipulacijske medijsko-političke kuhinje, nakon ove presude nema više konstitutivnih naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, nema legitimnog predstavljanja, već samo cjelovita i građanska BiH. Jer razvidno je kada se presuda pročita stvari i nisu baš takve kakvim se nastoje u javnosti prikazati. Osim što je neosporna činjenica kako će ona biti vjetar u leđa onima koji žele otežati pregovore o izbornoj reformi i ograničenim promjenama Ustava, u skladu s odlukom Ustavnog suda i presudama Europskog suda za ljudska prava, a što su kako svoju programsku obvezu utvrdili HDZ BiH i stranke Trojke potpisujući koalicijski sporazum./HMS/
