POTREBA ZA MJERAMA

Ove godine očekuje se pad BDP-a za 3,2%, nužne reforme

Realni rast bruto domaćeg proizvoda u Bosni i Hercegovini u ovoj bi se godini mogao smanjiti za 3,2 posto, pokazuje analiza Svjetske banke koja se bavi negativnim ekonomskim posljedicama nakon pandemije koronavirusa.

U seriji bilješki Svjetske banke sagledava se utjecaj pandemije na fiskalnu politiku, financijski, vanjski i privatni sektor na zapadnom Balkanu, a među šest promatranih država nalazi se i BiH, piše Večernji list BiH.

Prema projekciji Svjetske banke, BiH će proći bolje od Albanije, Crne Gore i Kosova, dok će Srbija i Sjeverna Makedonija imati manji pad BDP-a od BiH. Zajednička je ocjena kako će cijela regija u ovoj godini ući u recesiju, čiji će opseg ovisiti o trajanju pandemije.

Dva scenarija

U osnovnom scenariju recesija bi bila znatna, rast BDP-a u regiji smanjio bi se za oko 3 posto, ali uz znatne razlike po državama na temelju ekonomske strukture i ranjivosti prije krize. Ovaj scenarij izrađen je na osnovi pretpostavke kako će se poremećaji financijskog tržišta i lanca opskrbe ublažiti kako mjere budu olakšavane. Prema scenariju negativnog rasta, pad BDP-a zapadnog Balkana iznosio bi oko 5,7 posto u 2020. godini, uzrokujući ozbiljniju recesiju od globalne financijske krize.

Ovaj scenarij pretpostavlja kako će se ekonomska aktivnost početi oporavljati tek u četvrtom tromjesečju. Glavni rizik za zapadni Balkan je da bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Europskoj uniji, mogla otežati rješavanje nastale ekonomske krize. Stoga se u ovim bilješkama ističe kako brze i pažljivo osmišljene mjere mogu ograničiti društveni i ekonomski utjecaj ove krize. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, vlade entiteta već su donijele posebne zakone za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica, a isto rade i županije. Iz MMF-ova Instrumenta za brzo financiranje za BiH je nedavno osigurano 330 milijuna eura, a koji će biti raspodijeljeni između Federacije, županija, RS-a i Distrikta Brčko.

Pomoć županijama

U kontekstu Federacije, od zajma Međunarodnog monetarnog fonda, Međunarodne banke za obnovu i razvoj i ušteda na razini Federacije stvoren je jamstveni fond u iznosu od 500 milijuna maraka. Županije su pak, u kontekstu sredstava od MMF-a, prepoznate u iznosu od 200 milijuna maraka i raspodjela će se vršiti sukladno popisu pučanstva iz 2013. godine.

Još jedna novost je da je pozicija pomoći nižim razinama vlasti – županijama, općinama i gradovima – a koja je bila 21 milijun, sada vraćena na iznos od 30 milijuna. Ovo je posebice važno zbog tereta koji županije imaju na svojim leđima kada je riječ o ekonomskoj situaciji. Kada je riječ o RS-u, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je kako je Republika Srpska u ovu krizu unijela 100 milijuna KM proračunskoga suficita iz prošle godine.

Kakve će rezultate polučiti sve navedene mjere te hoće li vlasti u BiH uspjeti zaustaviti masovniji gubitak radnih mjesta, vidjet će se vrlo brzo. Istodobno, jedna dobra vijest – pravi početak oporavka možemo očekivati početkom jeseni ako epidemiološka situacija ostane povoljna./HMS/

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Najnovije

NAPUSTIO REDOVE AL DUHAILA

Mandžukić postao slobodan igrač

Bivši napadač hrvatske nogometne reprezentacije Mario Mandžukić (34) napustio je redove Al Duhaila nakon što je postigao sporazumni raskid ugovora s katarskim klubom.Mandžukić je...