Hrvatski Medijski Servis

ZOVKO ZA HMS: Nitko drugi u EU osim Hrvatske nema neki poseban interes za BiH

Željana Zovko, zastupnica HDZ-a i EPP-a u Europskom parlamentu

 Izmjena Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda ključna je , kako bi se Bosna i Hercegovina preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu. Time se uspostavlja jednakopravnost i federalizam, kazala je Željana Zovko, zastupnica HDZ-a i EPP-a u Europskom parlamentu, u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis.

Zovko je za HMS govorila i o Rezoluciji Europskog parlamenta o BiH, potrebi prelaska BiH iz daytonske u bruxellesku fazu, europskom putu BiH te o predstojećim izborima za Europski parlament.

Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Prijedlog Rezolucije Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini gotovo jednoglasno je usvojen na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu. Jeste li(kao sukreatorica) zadovoljni njenim sadržajem, je li jedan takav obuhvatan dokument uspio detektirati ključne problem u Bosni i Hercegovini?

ZOVKO: U Izvješću o BiH uključeni su moji amandmani kojima pozivam na donošenje Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda te na formiranje Doma naroda Federacije sukladno odluci Suda, pozivajući se i na izjave Visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna. Također sam upozorila na važnost postizanja kompromisa u formiranju vlasti, koja mora odražavati načelo legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda. Po pitanju problema legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, koji je spomenut i u prethodnim rezolucijama Europskog parlamenta, naglasila sam važnost implementacije cijelog niza reformi, uključujući i izmjenu Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda, kako bi se Bosna i Hercegovina preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu. Institucije jednostavno moraju početi funkcionirati i implementirati donesene odluke. To je kljucni interes RH kao i EU. Tako da mogu potvrditi da je dokument detektirao ključne probleme unutar BiH.

HMS: Kakvu političku težinu unutar same Unije ima ovaj dokument i utječe li on na kreiranje europskih politika prema BiH?

ZOVKO: Dokument naravno ima važnost jer šalje političku poruku Europskog parlamenta zemlji koja je na svom putu prema članstvu, ali neće biti lako prodati ideje Bosne i Hercegovine kao poželjnog kandidata ukoliko se ova agonija i ne-provođenje odluka Ustavnog suda nastavi. Naravno, EP nije jedini politički čimbenik na putu članstva BIH. Tu su i nacionalni parlamenti 27 država članica. A na kraju, i Sabor RH ima pravo veta u cijelom procesu, pa bi bilo normalno da stranke u BiH poslušaju savjete 12-ero europarlamentaraca iz RH kao indikaciju jer će zahtjev doći u Sabor u Zagrebu prije odobravajuće odluke.

HMS: Politički predstavnici hrvatskog naroda uglavnom su zadovoljni sadržajem deklaracije, navodeći da je ona većim dijelom istovjetna zahtjevima HNS-a jer poziva na žurnu promjenu Izbornog zakona te što skoriju uspostavu vlasti. S druge strane, neki zamjeraju što se izrijekom ne navodi jednakopravnost i federalizam.

ZOVKO: Ponoviti ću kako je izmjena Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda ključna, kako bi se Bosna i Hercegovina preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu. Time se uspostavlja jednakopravnost i federalizam.

HMS: Može li Rezolucija biti koristan alat političkih predstavnika Hrvata u borbi za ostvarivanje Daytonom zajamčenih prava?

ZOVKO: Rezolucija je koristan i najrelevantniji politički alat. Obveza i dužnost BiH je slijediti smjernice rezolucije. Moj pristup ide ka tome da se u pregovorima između političkih lidera koristi pristup kakav vidimo da se prakticira u drugim kriznim područjima. Ima i drugačijih alata. Primjerice, izlazno izvješće ICG od 7/2015 koji je prvi „lessons learned“ dokument o neuspjehu međunarodne politike spram BiH od mirovnog sporazuma, odnosno propale politike centralizacije na kojoj i dalje inzistiraju bošnjačke stranke.

HMS: Često se spominje potreba prelaska Bosne i Hercegovine iz daytonske u bruxellesku fazu što i sami zagovarate. Možete li elaborirati što bi konkretno podrazumijevalo takav jedan europeizacijski pomak. Kako u državi u kojoj se političko Sarajevo zalaže za unitarizaciju države s izrazitom dominacijom Bošnjaka stvoriti optimalni politički okvir koji bi bio zadovoljavajući za sva tri naroda?

ZOVKO:  Vrijeme je da Bosna i Hercegovina konačno pređe iz Daytonske u Briselsku fazu jer Dayton se već odavno prekršio, a Bruxelles nije još niti počeo“ -bile su moje riječi tijekom rasprave o zadnjoj Rezoluciji EP i izvješće o napretku BiH kako bih upozorila da toj zemlji je potrebna puna pažnja europskih centara u odsutnosti njenih američkih kolega. Bosna i Hercegovina čini sigurnosno pitanje i Europa treba preuzeti protagonističku ulogu u balansiranju tog sporazuma gdje su sva tri naroda na početku bila ravnopravna i gdje su svi imali interesa za budućnost zemlje, stvaranje i održavanje mira i stabilnosti te proširenja Europske unije na Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina nema većeg prijatelja od Republike Hrvatske i njenih zastupnika u Europskom parlamentu što je i na samoj sjednici rekao Izvjestitelj za BiH Christian Dan Preda.

HMS: Nedavno ste Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH kojega su o treći put Bošnjaci izabrali Hrvatima zahvaljujući nakaradnom izbornom zakonu, nazvali bošnjačkim liderom. Zbog čega?

ZOVKO: Nakon izbora drugog člana Predsjedništva iz Federacije BiH od strane većinskog bošnjačkog stanovništva, Hrvati i ostali koji se smatraju dijelom te zajednice su izgubili svoj glas u najvećoj instituciji BiH koja se brine o miru i sigurnosti u samoj zemlji. Zabrinjavajuće poruke su odaslane upravo od strane ovog drugog člana Predsjedništva BiH koji je de facto samo trbuhozborac prvog bošnjačkog člana Predsjedništva i nema nikakav kontakt niti pristup hrvatskoj konstitutivnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, a odašilje alarmantne prijetnje prijateljskoj zemlji koja je ujedno članica EU, jamac Daytonskog sporazuma i ravnopravnosti u BiH i koja je najzaslužnija da BiH bude promovirana kao kandidat i buduća članica Europske unije. Smatram kao sto sam i rekla, da se ta pozicija ne smije više zloupotrebljavati i da s tim provokativnim izjavama treba prestati u cilju dobrobiti svih građana BiH i RH. Dobrosusjedski odnosi su prvi preduvjet pristupanja BiH Europskoj uniji.

HMS: Koliko ste vi i ostali hrvatski europarlamentarci uspjeli uvjeriti svoje kolege da je pojava Željka Komšića na političkoj sceni u BiH pogubna za Hrvate u BiH jer im je onemogućeno pravo na biranje vlastitih političkih predstavnika?

ZOVKO: Željko Komšić uvjerava svojim potezima i nastupima. Čovjek koji nema nikakav pristup zajednici koju tobože zastupa nema nikakvu dugoročnu vrijednost niti za BIH niti bilo kome u političkom svijetu.

HMS: Početkom ovog tjedna predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Bruxellesu je predao odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Europske komisije. Može li Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata za članstvo u EU tijekom 2019. godine?

ZOVKO: Prvo i osnovno pitanje za Bosnu i Hercegovinu je izmjena Izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić kako bi BiH dobila novi Izborni Zakon te kako bi se dalje nastavilo normalno formiranje vlasti. Bez formirane vlasti na državnoj razini Bosna i Hercegovina nema apsolutno nikakav kredibilitet u traženju svoje kandidature za članstvo u Europskoj uniji. Po svemu sudeći tako će i biti razmatran njen zahtjev; koliko je spremna u traženju kompromisa kako bi se formirala vlast i kako bi se nastavio daljnji put ka europski integracijama. Moramo znati da se sada približava kraj ovdašnjeg saziva i Europskog parlamenta i Europske komisije tako da su sve granice i rokovi probijeni te taj nedostatak sluha od strane onih koji bi trebali napraviti kompromis je apsolutno nerazumljiv Bruxellesu i svima onima koji odlučuju o mogućem davanju statusa kandidata.

HMS: Kako Europa gleda na uvjetovanja pri formiranju Vijeća ministara?

ZOVKO: Ne trebamo zaboraviti da kandidaturu ne odobrava Bruxelles nego treba uvjeriti i Berlin i Pariz o tome koliko su vlasti u Sarajevu ozbiljno shvatile svoji zadaću. Prilikom samog boravka u Bruxellesu Predsjedništvu BiH rečeno je da nije dovoljno samo doći u Bruxelles nego da će o toj njihovoj kandidaturi odlučiti Berlin i Pariz. To će odlučiti tek onda kada vide kolika je spremnost u samoj zemlji da se postigne kompromis i oko Izbornog zakona i u formiranju vlasti. Sva uvjetovanja u formiranju Vijeća ministara BiH apsolutno će naići na otpor ka daljem davanju zelenih signala ka Bosni i Hercegovini, a tu će trpjeti sami građani.

HMS: Hoće li implementacija presude „Ljubić“ biti jedan od uvjeta kako bi BiH dobila kandidatski status?

ZOVKO: Odmah nakon izbora, a što je ujedno bio i moj amandman na Rezoluciju Europskog parlamenta o BiH, iz EU je rečeno da se moraju ispoštovati sve presude Ustavnog suda, pa tako i presuda „Ljubić“. Jedna zemlja bez ispoštovanih presuda Ustavnog suda ne može reći da teži ka legalnosti i legitimitetu svih daljnjih odluka. Apsolutno je neshvatljivo da se nisu ispoštovale presude Ustavnog suda. To se ne odnosi samo na presudu „Ljubić“ nego i na presudu za Grad Mostar. Mi opet ulazimo u godinu kada će biti lokalni izbori, a nemamo ispoštovane presude koje se tiču Grada Mostara. Tako da, ukoliko se želi dalji napredak, a znamo da će u narodnom razdoblju doći do formiranja vlati te dolaska novih ljudi na sve funkcije unutar EU BiH će ući u jedan vakuum u koji ne bi trebala ući. BiH će u taj vakuum ući zbog nespremnosti jednog dijela bh. političara da pravljenjem kompromisa pomognu građanima da dosegni viši standard života, a ne da napuštaju samu zemlju.

HMS: Postoji li konsenzus unutar svih 28 članica EU o podršci BiH na njenom europskom putu?

ZOVKO: Nikada nije postojalo neslaganje u podršci, nego jednostavno nitko drugi osim Republike Hrvatske nema neki poseban interes za BiH i ponašanja unutar same zemlje. Hrvatski eurozastupnici pokušavaju približiti problem da se ta zemlja ne smije ostaviti tek tako po strani. Bosna i Hercegovina više ne može biti zemlja slučaj, mora se resetirati i vidjeti gdje je nastao problem zašto je ta zemlja postala zemlja-slučaj. Zbog mirne situacije nitko ne želi pogledati u suštinu i vidjeti zašto BiH nije napredovala i zašto ne napreduje. Samo se gleda da ne bi eskalirali neki problemi i nasilje.

Toliko godina ne rješavamo kraj tog polusuverenog statusa gdje imamo podijeljene nadležnosti Ureda Visokog predstavnika i lokalne politike, a apsolutno se nije prešlo u bruxellesku fazu u koju je zemlja trebala prijeći. Znamo da je još prije nekoliko godina postojao uvjet „5+2“ da bi se zatvorio OHR. Rješenje i uzrok problema da se nije mogao postići unutarnji dogovor tražimo u povratku jasnog dijaloga između Europe i Amerike. To je taj transatlantski dijalog za koji se sada zalažemo kako bi se američka administracija, zajedno s europskom, aktivno uključila te da se nađe taj jedan srednji i nepristrani put za sve tri zajednice kako bi konačno zajednički mogli tražiti izlaz iz ovog vakuuma u koji su upali kako bi BiH postala svijetli primjer za čitavu regiju. Kada već imamo Makedoniju koja je napravila korak ka kompromisu zašto ne bismo imali i Bosnu i Hercegovinu da iz jednog lošeg primjera preraste u malo bolji primjer suradnje između tri zajednice koja je ključna da bi zemlja bila stabilna i da bi otklonila sve neeuropske utjecaje koji su ovdje sve jači i jači.

HMS: Podignuli ste mnogo prašine, ponajprije u Sarajevu, kada ste najavili da ćete od Europske komisije zatražiti podatke o financiranju OHR-a iz proračunskih sredstava Unije. Jeste li do sada dobili ikakve podatke na uvid?

ZOVKO: Kao zastupnica u Europskom parlamentu iskoristila sam svoje pravo na zastupničko pitanje Europskoj komisiji te ih tražila informacije. Prvo, iz koje proračunske linije EU financira aktivnosti i prioritete OHR-a? Drugo, podnosi li OHR izvješće Komisiji? Tko prati rashode? Treće, može li mi Komisija poslati podatke i konkretne brojke o proračunskim sredstvima dodijeljenim OHR-u?

Bitno je znati na koji način se troši novac EU u UN-u te koji su učinci koje ovo financiranje čini na mir i stabilnost. Naime, EU je najveći kontributor u financiranju Ureda visokog predstavnika što je jasno vidljivo na njihovoj web stranici. Tako recimo za proračunsku godini 2017/2018 od 5,3 milijuna eura EU je dodijelio više od polovice sredstava, točnije 54 posto. Budući da osim tog podatka nemamo nikakvih dodatnih informacija, zanimalo me je što se to točno financira, iz koje se proračunske linije EU-a financira OHR, te me je zanimalo kako se troše ta sredstva i postoji li postoji obveza OHR-a prijavljivati Komisiji kako se troše ta sredstva.

Drago mi je da je povjerenik Han odgovorio na moje pitanje i poduzeo korake ka smjeru u kojem je bilo postavljeno. Ostaje nam sad u narednom razdoblju utvrđivanje «naučenih lekcija » i razmatranje transparentnosti utrošenih sredstava.

HMS: Kako biste ocijenili suradnju europarlamentaraca iz RH kada je u pitanju tematika koja se tiče odnosa prema BiH. Ima li značajnijeg mimoilaženjima u pogledima prema BiH i položaju Hrvata u njoj, ili pak može doći do konsenzusa bez obzira što dolazite iz različitih klubova zastupnika unutar EP-a?

ZOVKO: Kad se radi o temi BiH mogu reći da kao hrvatska delegacija uspijemo postići zajednički stav oko ovog za hrvatski narod važnoga pitanja. Međutim, interesi RH se ponajprije odnose na sigurnosna i gospodarska pitanja između dvaju zemalja, i zbog toga su svih 12 zastupnika kontinuirano zainteresirani za dijalog.

HMS: Rezimirajući vaš rad u EU parlamentu što biste izdvojili kao najznačajnije odrednice svojega djelovanja u Bruxellesu i Strasbourgu?

ZOVKO: U Europskom parlamentu, zajedno s mojim kolegama iz HDZ-a pripadam Klubu zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) gdje zajedno promičemo interese i vrijednosti naše Republike Hrvatske. Također, članica sam Odbora za razvoj, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i Izaslanstva u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini Afričko karipskih zemalja i EU-a te aktivna članica Odbora za vanjske poslove, Pododbora za ljudska prava, članica Izaslanstva u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Južnog Kavkaza te članica Izaslanstva u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini. U protekle dvije i pol godine moj fokus je bio na pitanju mira i sigurnosti granica Republike Hrvatske što uključuje dvije ključne stvari na kojima sam radila i na što sam ponosna, a to su BIH, ali i u okviru Odbora za razvoj pitanje unaprjeđenja mehanizma civilne zaštite koji je prošli tjedan usvojen u Strasbourgu i koji će doprinijeti da svaki građanin Republike Hrvatske i Europske unije ima istu zaštitu u slučaju prirodnih katastrofa ili terorističkih napada. To je najznačajniji dosje koji je naša Europska pučka stranka iznijela u ovom mandatu, a nakon požara u Dalmaciji i požara koji su u Portugalu odnijeli preko 100 života, sa zadovoljstvom mogu reći da sam ponosna što sam bila nositeljica ispred Odbora za razvoj.

HMS: Bliže nam se europski izbori koji će se održati u svibnju. Može li se dogoditi smanjenje interesa za BiH ukoliko bi došlo do značajnijeg preslagivanja unutar vladajućih struktura EU?

ZOVKO: Moje je mišljenje da neće doći do značajnijeg preslagivanja unutar vladajućih struktura unutar EU na što upućuju i trenutne ankete. Europski pučani kojima i ja pripadam će ostati najveća politička skupina u Europskom parlamentu nakon izbora u svibnju, pokazuju prve projekcije izbornih rezultata. Stoga ne očekujem niti smanjenje interesa za BiH.

HMS: Ima li Europska unija potencijal ozbiljno se pozabaviti “sređivanjem” stanja u BiH, ako znamo da je pritisnuta mnogim rascjepima unutar sebe?

ZOVKO: Europska unija ima puni potencijal za sređivanje situacije u BiH, te bih ponovila ono što je više puta predsjednik Čović istaknuo, Europski put je jedini put za BiH.

HMS: Koje će teme prema vašem mišljenju dominirati u kampanji za europske izbore. Imaju li euroskeptične stranke u zemljama zapadne Europe izgleda za značajniji rezultat zbog migrantske krize koja još uvijek nije obuzdana ili će birači ostati vjerni proeuropski orijentiranim strankama?

ZOVKO: Europski izbori održat će se između 23. i 26. svibnja 2019., a u Hrvatskoj u nedjelju 26. svibnja 2019. godine. Relevantne teme koje bi trebale dominirati europskim izborima su međunarodna trgovina, sigurnost, zaštita potrošača, suzbijanje klimatskih promjena i ekonomski rast i prosperitet zemalja članica i njihovih građana.

Euroskeptične stranke zasigurno će tražiti prostor u temama sigurnosti i migrantske krize, ali ja smatram da sve političke opcije trebaju imati političku ozbiljnost i odgovornost prema biračima u svim temama pa tako i u ovoj. HDZ i EPP to zasigurno imaju./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte