Nakon što je tabor za izlazak Britanije iz Europske unije pobijedio na referendumu, akteri “Leave” kampanje počeli su se okretati od svojih teza kojima su uvjeravali birače da daju svoj glas za izlazak iz EU.
Jučer je to učinio jedan od čelnika kampanje, UKIP-ov Nigel Farage. Za vrijeme gostovanja na GMB-u priznao je kako je kampanja njegovog tabora, o tome da će 350 milijuna britanskih funti koje se svakog tjedna šalju u EU umjesto toga biti uloženo u britanski zdravstveni sustav, laž.
“Možete li jamčiti da će taj novac ići nacionalnom sustavu zdravstva?”, upitala je Faragea novinarka.
“Ne mogu. I to je greška, nismo to trebali reći”, odgovorio je Farage.
“Ali čekajte – pa to je bila jedna od vaših reklama pred referendum!”, kazala mu je novinarka.
“Jest, i to je bila greška”, priznao je Farage.
Lažno obećanje
“Ali baš zbog toga je i velik broj ljudi glasao. Obećali ste 350 milijuna funti tjedno za britanski zdravstveni sustav”, zgroženo je rekla novinarka.
“To je bila naša greška”, ponovio je Farage.
“Kažete da, nakon što je 17 milijuna ljudi glasalo za vas i nakon što je taj dio o zdravstvenom sustavu bio ključan za vašu kampanju i propagandu, kažete da je to bila pogreška?”, inzistirala je novinarka.
“Tako je”, zaključio je Farage.
Danas mu se pridružio političar iz redova torijevaca Daniel Hannan, također glasni zagovornik Brexita, koji je jasno rekao da će priljev imigranata u EU vrlo vjerojatno ostati na istim razinama i nakon što Britanci napuste EU:
“Ako ljudi koji su glasali misle da će sada najednom biti nula imigracije iz EU, bit će vrlo razočarani. Mi samo tražimo neku kontrolu nad time tko dolazi i otprilike u kojim brojevima”, kazao je.
Građani se sada osjećaju prevarenima, budući da su manje imigracije i ostanak novaca koje idu u EU bile među glavnim motivacijama birača koji su glasali za izlazak.
“Nema potrebe za brzim početkom pregovora s EU-om o rastavi”
Velika Britanija trebala bi započeti neformalne pregovore o cjelovitom dogovoru o odnosima s EU-om nakon zlaska Britanije prije nego što se pozove na članak 50 Lisabonskog sporazuma, izjavio je u subotu voditelj kampanje za napuštanje EU-a Vote Leave, Matthew Elliott.
“Mislimo da nema potrebe da se tako brzo pozivamo na članak 50”, rekao je Elliott u intervjuu aludirajući na službenu obavijest kojom započinje rastava Velike Britanije i EU-a.
“Najbolje je pričekati da se slegne prašina tijekom ljeta i za to vrijeme obaviti neformalne razgovore s drugim državama”, rekao je. Smatra da bi proces izlaska iz EU-a trebao omogućiti stabilan prijelaz u novi odnos. “Čitav je niz područja koja pritom moramo pokriti”, rekao je Elliott.
Nakon što je povijesnim glasovanjem o izlasku iz EU-a izazvala politički i financijski šok u cijelom svijetu, Velika Britanija sada mora odlučiti koliko će brzo i formalno napustiti blok.
London je pod pritiskom nekih europskih čelnika koji žele da se postave brzi rokovi za njegovu rastavu s EU-om. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je da Britanija pregovore o odlasku treba pokrenuti odmah.
No britanski političari kažu da ne kane brzati, a iz nekih europskih prijestolnica, među kojima je i Berlin, dobivaju određenu potporu za sporije rokove izlaska.
“Iskreno, ne bi to trebalo trajati vječno, no neću inzistirati na nekom kratkom vremenskom periodu”, rekla je na konferenciji za novinare njemačka kancelarka Angela Merkel.
Peticija za novi referendum
Izgleda da je veliki broj Britanaca posljedica Brexitu postao svjestan tek dva dana nakon referenduma.
Više od dva milijuna ljudi potpisalo je do sada internetsku peticiju sa zahtjevom da se referendum o Brexitu ponovi. Pokretač peticije, William Oliver Healey, kaže da bi vlada trebala ponovno organizirati referendum jer pobjednički glasovi kojima je Velika Britanija napustila članstvo u Europskoj uniji iznose manje od 60 posto, a cjelokupni odaziv stanovništva na referendum bio je manji od 75 posto.
Profesor Vernon Bodanor, jedan od najvećih britanskih ustavnih stručnjaka, kaže da su šanse za provođenjem novog referenduma gotovo nikakve. “Ne mislim baš da se čelnici Europske unije žele igrati, oni će rezultat ovog referenduma uzeti kao konačan” tvrdi prof. Bodanor.
“Međutim sigurno je da će vlada u budućnosti biti mnogo opreznija u smislu organiziranja referenduma, jer ovaj o Brexitu ne samo da je izazvao mnoge polemike i rezultirao podijeljenom nacijom, već mnogo ljudi zapravo nije ni znalo za što glasuju” – zaključio je profesor ustavnog prava i pravne povijesti s Kraljevskog Fakulteta u Londonu, a koji je svojevremno bio predavač i Davidu Cameronu na Oxfordu.
Profesor Bogdanor tvrdi da u teoriji premijer može ignorirati rezultate referenduma, a referendumsko pitanje staviti na parlamentarnu raspravu i igrati na većinu svojih zastupnika. Naime, u Ujedinjenom Kraljevstvu parlament je suveren, a prema tamošnjem zakonodavstvu referendumi nisu obvezujući.
Uglavnom pravna osnova britanskog napuštanja Europske unije bit će Lisabonski ugovor koji je potpisan 2007. s ciljem institucionalnog uređenja Europske unije. Taj međunarodni ugovor u svom pedesetom članku propisuje da svaka država članica može odlučiti istupiti iz Unije u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima i ovlastima. Cameron može odlučiti kada će se pozvati na taj članak koji je zapravo formalna pretpostavka i obavijest Europskoj uniji da Velika Britanija napušta zajednicu u skladu s rezultatima referenduma. S druge strane, Cameron može ignorirati rezultat referenduma, ali u praksi su za to šanse vrlo male.
Baš danas na hitnom sastanku u Berlinu ministri vanjskih poslova zemalja osnivačica Europske unije pozvali su Veliku Britaniju da u što bržem roku aktivira čl. 50 Lisabonskog ugovora i započne proces napuštanja./Hina/HMS/
