Ustavni sud BiH je donio Odluku kojom je odbijena apelacija Pravobraniteljstva Republike Srpske. Podsjetimo, Pravobraniteljstvo RS-a je u rujnu 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacijskog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekat Veliki Žep) bude uknjižena na BiH, prenosi HMS.
“Odluka Apelacijskog vijeća BiH je konačna i izvršna. Ovo je točka na “i” za knjiženje ne samo objekta Veliki Žep u Han Pijesku, nego po principu precendentnog prava, moguće je svu vojnu – državnu imovinu knjižiti na njenog stvarnog vlasnika – državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno za potrebe Oružnih snaga BiH”, priopćeno je iz Stranke za BiH.
Kako navode iz ove stranke, očekuju da će Predsjedništvo BiH, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, hitno obavijesti glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da su se stekli uvjeti za aktivaciju MAP-a za BiH.
“Na ovaj način ispunjen je i posljednji Talinski uvjet iz 2010. godine. Podsjećamo da se u Talinu gospodin Haris Silajdžić, kao član Predsjedništva BiH ,uspio izboriti za aktivaciju MAP-a, a da ni osam godina nakon toga još ništa nije urađeno. Također podsjećamo da je neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo, te stoga očekujemo da će se u ovaj proces knjiženja vojne – državne imovine aktivno uključiti svi izvršni organi iz RS-a (Vlada RS-a sa ministarstvima, Geodetski zavod RS-a itd.)”, sotji u priopćenju Stranke za BiH.
Član Komisije za državnu imovinu Nikola Kovačević smatra, pak, da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom je kao neosnovana odbijena apelacija Republike Srpske podnesena protiv presuda Suda BiH kojima je naloženo da vojni objekat “Veliki Žep” u Han Pijesku bude uknjižen na BiH, suprotna Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Srpske.
“Ovom odlukom Ustavni sud BiH stavio je točku na ovaj slučaj i praktično otvorio mogućnost da se na isti način riješi pitanje i ostale perspektivne imovine, kao i druge imovine koja je pod zabranom raspolaganja”, rekao je Kovačević Srni.
On je istaknuo da je Ustavni sud BiH ovakvom odlukom praktično derogirao odredbe člana 73 i 74 Zakona o obrani i dodao da se ovo pitanje može i drugačije riješiti sporazumom, u skladu s navedenim odredbama Zakona o obrani.
Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH je suprotno Zakonu o obrani, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH 2005. godine, odlučio da je apelacija Republike Srpske neosnovana, te da je Sud BiH pravilno odlučio kada je usvojio tužbeni zahtjev i utvrdio da su predmetne nekretnine vlasništvo BiH./HMS/
