Hrvatski Medijski Servis

Ugrožen izvoz 432 milijuna KM roba iz BiH

Iako je vrijednost turske lire jučer tijekom dan blago narasla, to nije ni približno dovoljno kako bi se moglo zaključiti da se nazire kraj krize u ovoj zemlji. I dok se turski i američki dužnosnici preko medija prepiru i uvode sankcije jedni drugima, postavlja se pitanje kako će događaji u Turskoj imati utjecaja na BiH.

Mnoge domaće tvrtke su izvozno orijentirane prema ovoj zemlji, imaju dugoročne ugovore i pitanje je sada što će biti s njima, piše Večernji list BiH. Bosna i Hercegovina ima nekoliko značajnih poslova s Turskom, a najveći je izvoz mesa, ulja, šećera i brašna. Njihova vrijednost iznosi oko 300 milijuna maraka. Sreća u nesreći mogla bi biti to što je najveći od ovih poslova, izvoz mesa, ugovoren u eurima. Ostali su u turskim lirama. Poslovi koji su ugovoreni u lirama gotovo sigurno će propasti. Tijekom prošle godine ukupan izvoz bh. proizvoda u Tursku iznosio je 432 milijuna maraka, a ove godine BiH je trebala imati suficit u trgovinskoj razmjeni s ovom zemljom.

Kozarić optimističan

I dok mnogi predviđaju crne scenarije za bh. gospodarstvo zbog turske krize, to mišljenje ne dijeli bivši guverner Centralne banke BiH i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Kemal Kozarić. – Ne vjerujem da to može imati reperkusije na BiH. U BiH se neće povećati kamatne stope, čak očekujem i da se smanje. Morate znati i to da politika utječe na povjerenje banaka u BiH – zaključio je Kozarić za N1. Podsjetio je da Turska nije zadužena kod MMF-a, ali da je zadužena kod europskih komercijalnih banaka u iznosu od 340 milijardi dolara. – Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, ispoštovao je aranžman s MMF-om nakon što je postao premijer 2002. godine. U jeku financijske krize iz 2008. godine Turska se okrenula nekim drugim tržištima u Aziji, što joj je omogućio geopolitički položaj. To je pokazalo da Turska može amortizirati udare. Zato mislim da neće doći do kraha Turske jer Turska nije Grčka – rekao je Kozarić. Kozarić je za N1 podcrtao važnost neovisnosti Centralne banke Turske podsjetivši da je Erdogan kritizirao njezin status te je dodao: – Očigledno je da fiskalna politika nije bila pod kontrolom. Očigledno je da se tiskalo mnogo novca – istaknuo je. Njegovo mišljenje ne dijeli ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. On je poručio kako kriza u Turskoj može imati ozbiljne posljedice na BiH i njezino gospodarstvo.

Šarović zabrinut

– Pomno pratimo događanja i za nas je vrlo važno da Turska stabilizira svoju ekonomiju i valutu. Jer, ako slabljenje valute potraje, imat ćemo negativne posljedice i na neke naše važne poslove. Za sada, ako ovo bude kratkoročno, neće nastupiti neka šteta. Ali, ako bude neka dulja destabilizacija, to bi bio crveni alarm za zabrinutost – kazao je Šarović. Tko je od ove dvojice dužnosnika u pravu, doznat ćemo u idućih nekoliko dana, vjerojatno i tjedana. U svakom slučaju, BiH mora početi tražiti nova tržišta na koja može plasirati robe koje izvozi u Tursku ako ne želi doživjeti velike poremećaju u izvoznim bilancama zbog ekonomskog kraha Erdoganove zemlje./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte