Hrvatski Medijski Servis

Tužitelj: Karadžić je izdavao zapovjedi za granatiranje Sarajeva

U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu danas je nastavljeno iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Radovana Karadžića, nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tijekom ratnog razdoblja u Bosni i Hercegovini.

Drugi dan iznošenja završnih riječi Haškog tužiteljstva u znaku je sumiranja dokaza optužnice u vezi s Karadžićevom odgovornošću za granatiranje Sarajeva i genocid u Srebrenici.

Karadžić je koristio teror kao strateško oružje, ustvrdilo je u završnoj riječi Tužiteljstvo Haškog tribunala, koje je i danas prezentiralo niz dokumenata i izjava svjedoka koji idu u prilog zahtjeva Tužiteljstva da se Karadžiću izrekne kazna doživotnog zatvora.

Tužiteljstvo je prezentiralo niz dokumenata koji dokazuju da je Karadžić izdavao zapovijedi za granatiranje opkoljenog Sarajeva zaključivši kako je on mogao “povećati i smanjivati razinu terora kojima je kažnjavao Armiju BiH“ za akcije koje je ona izvela u drugim dijelovima BiH.

Uz ostalo, pokazane su i fotografije pijace Markale u Sarajevu nakon ispaljene granate koja je usmrtila 68 i ranila 144 osobe.

Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. Uhićen je nakon niz godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. srpnja 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 točaka optužnice započelo 26. listopada 2009. godine.

Isto tako, Tužiteljstvo Tribunala u Haagu priopćilo je i ranije da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bi značajnim dijelom bio proglašen krivim, prema optužbama za koje mu se sudi.

Tužiteljstvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka, suci su pozvali i sami jednog svjedoka, dok je obrana izvela njih 238.

Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostupanjski i žalbeni sudci su odbili sve njegove pokušaje tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.

Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza tužiteljstva. Ipak, sudci su zaključili da pri tom nije dao nijednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Sudci su odbacili i zahtjev tužiteljstva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi s masovnom grobnicom Tomašica./AA/HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte