Hrvatski Medijski Servis

Trideset događaja po kojima ćemo pamtiti 2016.

Iako su, u godini na izmaku, žestoka retorika, međusobne optužbe i prijetnje ratom bile svakodnevica, većina događaja koji su ju obilježili su, ipak, bili pozitivni. Najvažnije postignuće vlasti u BiH u 2016. je evidentan napredak na europskom putu, te, mada ne odveć velik, rast ekonomije i zapošljavanja. Za bh Hrvate ova je godina jedna od najvažnijih u posljednje desetljeće i pol, jer je Ustavni sud BiH, odlučujući po apelaciji Bože Ljubića, praktično ukinuo mogućnost majorizacije Hrvata u formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH.Izdvojili smo 30 događaja, po kojima ćemo, pamtiti 2016.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Uhićen Fahrudin Radončić

Uhićenje Fahrudina Radončića, bio je prvi šokantan događaj u 2016. Lidera SBB-a uhitila je SIPA, nakon što su prethodno uhićeni kandidat SBB za ministra prometa i veza BiH Bakir Dautnašić i Bilsena Šahman. Sve troje su optuženi za utjecaj na svjedoke u slučaju koji se protiv Nasera Keljmendija vodi u Prištini. Suđenje Radončiću, koji je tri mjeseca proveo u pritvoru, još traje, a njegovo uhićenje i svjedočenje u Prištini opasno je zaljuljalo koaliciju SDA i SBB.

Usvajanje mehanizma koordinacije- dva puta

Početkom veljače objavljeno je kako je Vijeće ministara BiH usvojilo mehanizam koordinacije u procesu europskih integracija, jedan od uvjeta za predaju aplikacije BiH za članstvo u EU. Ta oduka izazvala je oštru reakciju Republike Srpske koja je tvrdila kako je taj dokument donesen bez suglasnosti tog entiteta. Gotovo pola godine trajala su nadmudrivanja oko tog akta. Na kraju su Dodik i Izetbegović u Istočnom Sarajevu usuglasili da se iz odlučivanja isključe županije, na što je oštro reagirao Čović, pa je pokušaj prevare Hrvata spriječen. Mehanizam koordinacije usvojen je 26. kolovoza u Vijeću ministara- drugi put.

Čović predao aplikaciju za članstvo BiH u EU

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović predao je u Bruxellesu 15. veljače zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji, što je ocjenjeno povijesnim događajem, ali je on jedino u Mostaru proslavljeno vatrometom.

Naša tv počela emitirati program

-Višedesetljetni pokušaji predstavnika Hrvata da se izbore za hrvatski rtv kanal, na javnom servisu, kao i nepostojanje ozbiljne komercijalne hrvatske tv postaje u BiH nagnali su hercegovačke poduzetnike da pokrenu televiziju, koja bi zadovoljila informativne i druge potrebe hercegovačkih Hrvata. Pod uređivačkom palicom Hloverke Novak Srzić Naša tv počela je 19. veljače, na radost posebice Hrvata i zlurade komentare onih kojima smeta bilo što hrvatsko, emitirati program iz Mostara.

Umro dr Slobodan Lang

U Zagrebu je 23. veljače umro liječnik i humanitarac dr Slobodan Lang. Hrvati u BiH pamtit će ga kao, organizatora i predvoditelj humanitarnog konvoja Bijeli put za bolnicu u Novoj Bili, kojim je probijena opsada Središnje Bosne, koja je bila u okruženju Armije R BiH.

Prijedlog o tri kanala na tri jezika u Sarajevu „dočekan na nož“

Iako je postupilo po odluci Doma naroda Parlamenta BiH, te Vijeća ministara prednacrt izmjena zakona o javnom rtv Servisu, što ga je izradilo Ministartvo prometa i veza BiH, dok ga je vodio zamjenik ministra Saša Dalipagić, koji je predviđao uspostavu tri kanala na tri jezika, što je europski model za višenacionalne države, od sarajevskih stranaka i medija dočekan je na nož. Pravo koje u drugim demokratskim državama imaju i nacionalne manjine- rtv program na svom jeziku, Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH se, na žalost, i dalje osporava

Napadnut Duje Šantić

Na ulazu u svoj stan u Mostaru, 13. ožujka nepoznate osobe napale su pod okriljem noći metalnim šipkama Duju Šantića, sina generala HVO-a Vlade Šantića, koji je ubijen za vrijeme rata u Bihaću. Generalov sin apelirao je na Tužiteljstvo BiH da otkrije i procesuira nalogodavce i ubojice njegova oca, pozivao generala Atifa Dudakovića i Ejupa Ganića da kažu gdje su kosti njegova oca, a odgovoreno mu je batinama. Nekoliko dana kasnije u Mostaru je organiziran prosvjedni skup solidarnosti s pretučenim sinom Vlade Šantića s kojeg je zatražena istina o nestanku generala HVO-a. No nadležne pravosudne institucije i dalje šute.

Karadžić osuđen na 40 godina zatvora

Haški sud 24-tog je ožujka bivšeg predsjednika Republike Srpske nepravomoćno osudilo na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima.

Šešelj oslobođen optužbi

Tjedan dana kasnije 31. ožujka ratnog huškača i vođu paravojnih formacija šešeljevaca i četnika, četničkog vojvodu Vojislava Šešelja Haški je sud oslobodio svih optužbi, što je izazvalo nevjericu i revolt posebice među žrtvama zločina Šešeljevih sljedbenika.

Nakon slučaja Sejdić- Finci, BiH dobila i slučaj Pilav

Sud u Strazburu presudio je u korist liječnika iz Srebrenice lijaza Pilava koji je tužio BiH tvrdeći da je diskriminiran jer se kao Bošnjak iz RS ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH. Tako je nakon slučaja Sejdić- Finci, BiH dobila i slučaj Pilav, odnosno zahtjev Europskog suda za ljudska prava da otkloni diskriminarjuće odredbe iz svog ustava i zakona.

Umrla Jadranaka Stojaković

Jedna od najvećih glazbenih zvijezda Jadranka Stojaković (66) preminula je 4. svibnja u Banjaluci nakon duge i teške bolesti. Njezine pjesme poput “Sve smo mogli mi”, “Što te nema” i “Ima neka tajna veza” bile su među najvećim glazbenim hitovima na prostorima bivše Jugoslavije.Od 1988. do 2012. živjela je u Japanu, kad se preselila u Banjaluku.Bolovala je od multiple skleroze. Posljednje dvije godine provela je u domu za starije osobe “Ivan Pavao Drugi” u Banja luci.

Napad na biskupa Komaricu

Zbog izjave kojom je stradanja Hrvata u Republici Srpskoj usporedio sa stradanjima na Bleiburgu, banjalučki biskup Frajo Komarica doživio je verbalne napade od svih srpskih stranaka i medija iz Republike Srpske. U obranu biskupa Komarice staju Glavno vijeće Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik Božo Ljubić, kardinal Vinko Puljić, HKD Napredak, ali i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Umro Radoslav Dodig

U Ljubuškom je, 17. lipnja, u 62. godini, nakon višegodišnje borbe s karcinomom pluća preminuo Radoslav Dodig, ugledni hrvatski i hercegovski povjesničar, arheolog i klasični filolog s napisanih tisuće znanstvenih, stručnih i novinskih tekstova.Dodig je ostao poznat u široj javnosti kao čovjek iznimno rijetke erudicije. Bio je dvostruki pobjednik kultnog zagrebačkog TV kviza “Kviskoteka”

Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2013.

Nakon višemjesečnih natezanja između Sarajeva i Banja Luke, o tome trebaju li oni koji žive izvan BiH, biti upisani kao stanovnici BiH ili ne, direktor Agencije za statistiku Velimir Jukić, na osnovu preporuka Eustata presudio je u korist zahtijeva političkog Sarajeva, pa su 1. srpnja objavljeni rezultati popisa stanovništva koji je proveden 2013., što je bio prvi popis u BiH nakon onog provedenog 1991. Prema tim podatcima, koje vlasti RS ne priznaju u BiH živi 3.531.159 stanovnika, od toga je 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba i 15,43% Hrvata

Angela Merkel u Sarajevu

Njemačka kancelarka Angela Merkel 9 srpnja je srpnja posjećuje BiH i susreće se s članovima Predsjedništva BiH, kao znak ohrabrenja i poticaja za nastavak europskog puta Bosne i Hercegovine.

Usvojen adaptirani SSP

Predsjedništvo BiH, 15. srpnja usvojilo je adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što je uz usvajanje Mehanizma koordinacije bio jedan od uvjeta da Vijeće za vanjske poslove EU ocjeni kredibilnim zahtijev BiH za članstvo u EU.Podsjećamo, ranije je Vlada RS-a odbacila adaptirani SSP jer je navodno štetan po interese poljoprivrednika iz ovog entiteta. Odluku je promijenila nakon što je Njemačka obećala pomoć poljoprivrednoj proizvodnji tijekom njegove implementacije.

Arapi u BiH dolaze, mladi iz BiH odlaze

Vijesti o sve masovnijem doseljavanju Arapa u BiH, koji kupuju nekretnine i grade naselja zatvorenog tipa bila je jedna od glavnih medijskih tema, dok su istovremeno iz BiH, također, u sve većem broju odlazili njezini domicilni stanovnici, posebice mladih, u potrazi za boljim životom. Zaprepaštenje i negodovanje izazvale su i vijesti o klanjanju na otvorenom gostiju iz arapaskih zemalja u hercegovačkim općinama.

Hrvatska predsjednica u turističkom obilasku hrvatskih područja u BiH

Sredinom kolovoza predsjednica Hrvatske doputovala je u privatnu posjetu BiH. Najprije je posjetila Međugorje, a potom i mnoge druge hrvatske krajeve i znamenitosti u BiH od Mostara i Rame preko Tomislavgrada do Blidinja.

Trojica Hrvata iz BiH izabrana u Hrvatski sabor

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 10 i 11. rujna iz 11. Izborne jedinice, koja obuhvaća hrvatske državljane izvan Hrvatske u Hrvatski sabor izabrani su dvojica kandidata HDZ-a dr Božo Ljubić i Željko Raguž i neovisni kandidat general Željko Glasnović.

Umro Veso Vegar

U Mostaru je umro istaknuti hrvatski novinar, diplomata, politički analitičar i dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Veso Vegar

Održan Referendum u RS

U Republici Srpskoj 26. rujna održan je referendum, unatoč odluci Ustavnog suda BiH koji ga je zabranio. Na referendumu je 99,88 posto birača glasovalo Za da 9. siječnja ostane Dan Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.

Smjenjen glavni tužitelj BiH Goran Salihović

Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Goran Salihović supsendiran je krajem rujna zbog optužbi za zloporabu položaja. Sumnjičilo ga se i zbog nepokretanja istraga protiv predsjednika RS u slučajevima Bobar i Pavlović banke. Za v.d. glavnu tužiteljicu imenovana je Salihovićeva zamjenica Gordana Tadić iz Tuzle

Održani lokalni izbori- u fokusu reisova izjava, Srebrenica i Stolac

Na lokalnim izborima održanim 2. listopada u općinama s hrvatskom većinom uvjerljivo je pobjedio HDZ BiH, SDA je ostvarila uvjerljivu pobjedu u većinski bošnjačkim općinama, a SNSD u općinama u Republici Srpskoj. Ovi izbori ostat će upamćeni po tome što je prvi put u Srebrenici za načelnika izabran Srbin, iako je reis Kavazović muslimanima u Švicarskoj poručivao da je „BiH muslimanska država i da ne dozvole da Vlah pobjedi u Srebrenici“, te po nasilju u Stocu članova bošnjačke koalicije SDA- SDP, SBB, predvođeni kandidatom za načelnika Salmirom Kaplanom. Kaplan i njegovi sljedbenici su pretukli dvojicu dužnosnika Općinskog izbornog povjerenstva, Ivana perića i Marija Raguža, te demolirali biračka mjesta i otuđili izborne materijale. Sud BiH potvrdio je 29. prosinca odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, prema kojoj je Salmiru Kaplanu, Demiru Mahmutčehajiću, Ahmetu Ljuboviću ( koalicija SDA- SDP- BB) te Boži Ragužu ( koalicija HSP- HDZ 1990) zabranjeno ponovno kandidiranje na izborima za Općinsko vijeće i načelnika Stoca.

Novi premijer Hrvatske Plenković u posjeti BiH

Samo 8 dana nakon izbora nove Vlade Hrvatske, 28. listopada u BiH stiže novi hrvatski premijer Andrej Plenković, pokazati kako će BiH biti vanjskoplolitički prioritet njegove vlade. Posjetio je Sarajevo, Kiseljak i Mostar obećavajući pomoć BiH na njezinom euroatlanskom putu i pomoć Hrvatima BiH u ostvarenju institucionalne ravnopravnosti s druga dva naroda.

Uhićenja u Orašju

Netom nakon Plenkovićeva posjeta BiH, na blagdan Svih svetih, SIPA- u Orašju uhićuje desetoricu pripadnika HVO-a koji su osumnjičeni za zločine nad Srbima. Iako je pod istragom bilo 28 Bošnjaka i Hrvata, uhićeni su samo Hrvati, što su mnogi protumačili kao odgovor Sarajeva na Plenkovićevo zalaganje za ravnopravnost njegovih sunarodnjaka u BiH. Za ubojstva i progone više od 100 tisuća Hrvata iz Bosanske Posavine krivci se ne procesuiraju, kao ni za brojne zločine nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.

Proslava obljetnice Herceg Bosne

U Mostaru, ali i mnogim drugim hrvatskim općinama u BiH, svečanije nego ikada do sada obilježena je 25. obljetnica osnutka Hrvatske zajednice Herceg Bosne, dok je kolovoza obilježena obljetnica proglašenja Hrvatske republike Herceg Bosne. U Mostaru je održana svečana akademija, na gradskim ulicama istaknute su zastave Herceg Bosne, a u hotelu Ero sastali su se bivši članovi Vlade HR HB. Poruka sa svih skupova bila je tamo gdje je bila Herceg Bosna i HVO tamo su i Hrvati opstali, u drugim sredinama su desetkovani. Proslava obljetnice HB izazvala je oštre osude bošnjačkih stranaka i medija.

Hrvati manjina u Sudu u Čitluku

Iako Hrvati u Čitluku čine 99, 8 posto stanovništva Visoko Sudsko i tužiteljsko vijeće imenovalo je dvije Bošnjakinje, jednu Srpkinju i samo jednu Hrvaticu na dužnost u ovom sudu, što je izazvalo negodovanja i reakcije načelnika Čitluka, te hrvatskih dužnosnika na županijskoj i državnoj razini. No VTSV odluku (još) nije promijenilo.

Ustavi sud presudio u korist Ljubićeva zahtijeva

Ustavni sud BiH 1. prosinca po zahtijevu Bože Ljubića ocjenio je neustavnim odredbe izbornog zakona BiH, prema kojima su Bošnjaci mogli izabrati barem jednu trećinu delegata u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH i tako bez hrvatskih predstavnika izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH, što se dogodilo u dva mandatna razdoblja kada je formirana vlast tzv Alijanse za promjene i Platforme predvođene SDP-om. Ustavni sud svojom je odlukom potvrdio kako je ustavno načelo konstitutivnosti natkrovljujuće načelo koje podrazumjeva jednakopravnost naroda, a što Izbornim zakonom nije bilo osigurano. Ovom odlukom Ustavnog suda naložena je Parlamentu BiH izmjena izbornog zakona u roku od 6 mjeseci. Majorizacija Hrvata, bar u formiranju federalne izvršne vlasti više neće biti moguća. Drugim riječima ili će se izmjenama izbornog zakona osigurati da Hrvati, a i drugi, budu adekvatno predstavljeni u Domu naroda, ili se vlast u F BiH, a onda i u BiH, nakon izbora 2018. neće moći formirati.

Hahn donio Upitnik EU

Nakon što je Vijeće Europske unije prihvatilo zahtijev BiH za dobijanje kandidatskog stausa za članstvo u EU, 9 prosinca europski povjrenik za proširenje Johanes Hahn donio je u Sarajevo upitnik koji sadrži više od 3000 pitanja na koja BiH sljedeće godine treba odgovoriti ako bi dobila status kandidata za članstvo u Uniji.

Ranko Debevec novi predsjednik Suda BiH

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće 14. prosinca izabralo je Ranka Debevca za novog predsjednika Suda BiH, što je izazvalo oštru reakciju SDA, koja smatra kako je time prekršen ustav i zakon, na štetu Bošnjaka. Budući je na čelu VSTV-a Srbin, a Tužiteljstva Hrvatica, SDA tražila je da na čelo Suda BiH umjesto Meddžide Kreso ponovo bude imenovan Bošnjak./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte