Hrvatski Medijski Servis

STANKO VINCETIĆ, NAČELNIK OPĆINE ORAŠJE: “Ostanak jamče dobre plaće i zapošljavanja”

Na današnji dan, 23. listopada 1992. godine, tijekom Domovinskog rata, postrojbe 106. brigade HVO-a Orašje oslobodile su okupirane Vidovice, a 25. listopada oslobođeno je i selo Kopanice. Legendarna pobjeda oraških branitelja odlukom Općinskog vijeća Orašje određena je za Dan općine Orašje jer je oslobađanjem dviju mjesnih zajednica zaokružen sadašnji teritorij općine. Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća uz spomen-obilježja podignuta u spomen na poginule branitelje i misama zadušnicama i ove će se godine pokazati poštovanje prema najvećoj žrtvi koju su oraški branitelji dali za današnju slobodu. Iz legendarne oraške 106. brigade HVO-a Orašje svoje živote za obranu položio je 271 sin Posavine, a oko 1000 ih je ranjeno.

Danas su općina Orašje, a osobito sam grad Orašje, koji je i sjedište izvršne vlasti Posavske županije, poprimili konture urbanog prostora sa značajnim gospodarskim potencijalima. U povodu Dana općine Orašje Večernji list BiH je napravio intervju s općinskim načelnikom Stankom Vincetićem kako bismo doznali koji su to značajni projekti s kojima dočekuju rođendan općine te kakvi su planovi.

Proteklu godinu općina Orašje bila je u znaku provedbe nekoliko značajnih projekata.

– Trenutačno je najveći infrastrukturni projekt, jedan od zasigurno financijski najvećih ikada realiziranih na ovom posavskom prostoru, projekt pružanja mreže kanalizacije. Njegova vrijednost je 3,4 milijuna maraka, od čega je za dio, kojim će biti “pokriveni” Orašje i Ugljara, vrijedan 2,19 milijun maraka, a za Donju Mahalu vrijedan 26 milijuna KM. Ukupno će biti pruženo 26 km klasične gravitacijske kanalizacijske mreže s 12 crpnih pumpi. Financijska konstrukcija je zatvorena, a javni poziv je u tijeku. Općina Orašje se, naime, u okviru projekta Watsan, koji se provodi u BiH, prijavila s četiri projekta: pročistač pitke vode, proširenje vodovodne mreže, kanalizacije i pročistač otpadnih voda. Idemo u fazama, dio po dio. Projekti se realiziraju na način da 49% ide u vidu kreditnih sredstava iz Europske investicijske banke, a 51% vlastitih sredstava što su grantovi, a najčešće imamo potporu Fonda za zaštitu okoliša i Vlade PŽ-a te još nekih. Za projekt “Pročistač za vodu”, vrijedan milijun i pol eura, očekuje se završetak procedure.

Općina Orašje nositelj je projekta “Investin Lipik, Orašje & Garešnica” – Investin LOG.

– Taj se projekt provodi u okviru programa Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.

Opći cilj mu je doprinijeti održivom gospodarskom razvoju i povećanju zaposlenosti kroz stvaranje učinkovitog poduzetničkog ekosustava u prekograničnom partnerskom području te unaprjeđenje strukture i kakvoće poslovnih usluga u poduzetničkim potpornim institucijama prekograničnoga partnerskog područja. Ukupna vrijednost projekta je 731.906,95 eura, od čega EU financira 85 posto vrijednosti projekta (622.120,89 eura), a Općina Orašje, kao njegov nositelj i partneri Grad Lipik i Poduzetnički centar Garešnica, sufinanciraju u istom omjeru od 15 posto (109.786,06 eura).

Koliko je, po Vama, važna prekogranična suradnja?

– To je jedan je od prioriteta općine Orašje i način na koji se mogu povećati sredstva koja su dostupna za realizaciju projekata zacrtanih strategijom razvoja općine Orašje. Smatram iznimno značajnu prekograničnu suradnju i već smo dosada realizirali značajne infrastrukturne projekte.

Uz ostale, Orašje je uključeno u IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora koji se provodi u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. kao jedan od programa IPA II. Uspostavljen je kao jedan trilateralni program koji objedinjuje prekograničnu suradnju triju država BiH, Hrvatsku i Crnu Goru. Ukupni programski proračun za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora namijenjeno je 67,241.552 eura, od čega 57,155.316 eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 10,086.236 eura iz nacionalnog sufinanciranja.

Poljoprivreda je komparativna prednost posavskoga područja. Kako Općina pomaže posavskim ratarima?

– Jedan od projekata – gradnja hladnjače, koji je osobito naišao na odobravanje kod voćara i povrtlara, je u realizaciji. Hladnjača, kao objekt na ovom području, znači jako puno. Općina Orašje već 15-ak godina investira i potiče na različite načine voćarsku i povrtlarsku proizvodnju, koja je već sada došla na popriličnu razinu. Sljedeći organizacijski korak bilo je nužno je pojačati infrastrukturu pa je gradnja hladnjače bila logičan slijed. Time će proizvođačima smanjiti oscilacije u cijeni na tržištu, sezonske i oscilacije uzrokovane uvozom takvih proizvoda, pri čemu će hladnjača poslužiti kao vid ekonomskoga amortizera kada je u pitanju plasman voća i povrća. Beneficiji za sredinu će biti prilično veliki. Istina, došlo je do kašnjenja gradnje hladnjače, ne zbog nas, već zbog partnera projekta, ali građevinski dio bit će ovih dana završen.

Ukupna vrijednost izgradnje hladnjače iznosi 326.958,84 marke, od čega će Ured za koordinaciju projekta izdvojiti 175.000 KM, dok će preostalih 46 posto financirati Općina Orašje. Hladnjača se nalazi na zemljištu iza nogometnog stadiona Goal u Orašju uz samu prometnicu tako da će lako biti dostupan svim poljoprivrednicima.

Kao informatičar približavate općinu modernim tehnologijama.

– To je budućnost i ako ne slijedimo aktualne tijekove, nemamo budućnosti. U tom smjeru ide i najveći projekt u prekograničnoj suradnji, projekt energetske učinkovitosti gdje bismo modernizirali i izvršili zamjenu svih rasvjetnih tijela na prostoru općine u led rasvjetu koja bi bila automatizirana sa sustavom upravljanja. To je projekt koji ćemo realizirati s Vinkovcima, a vrijednosti je oko dva milijuna eura. U navedeni projekt je od ukupna dva milijuna eura, po milijun eura utrošeno u Orašju i jednako toliko u Vinkovcima. Još je jedna važna komponenta ovoga projekta, a to je utopljavanje, odnosno izgradnja solarnih panela za dogrijavanje u Dječjem vrtiću Pčelica Orašje. Dokumentacija je već urađena.

Često ističete poduzetničku zonu Dusine kao nositelja gospodarstva.

– Samo novim zapošljavanjima, ali jednako tako i plaćama, koje omogućavaju solidan standard, a ne minimalac, može se ublažiti odlazak mladih prema zapadu. Općina Orašje je među prioritete svoga rada u ovoj godini imala daljnje razvijanje poduzetničke zone Dusine, koja odličnim zemljopisnim položajem, tik uz granicu s EU-om, i važnim prometnim komunikacijama pruža odlične uvjete za domaće i ino ulagače. To smo ostvarili pa je navedena poduzetnička zona postala pretijesna, gotovo su sve lokacije zauzete pa ćemo je morati proširivati. To je odličan pokazatelj kako smo radili. Tamo je smješteno više od 20 gospodarskih subjekata, domaćih i inozemnih ulagača s više od 200 zaposlenih. U tijeku je proširenje nekoliko hala inozemnih ulagača, što, također, ohrabruje.

Zalažete se za veće plaće kao mjerilo ostanka mladih.

– To je suštinski problem. U BiH, pa i u RH, postoji potražnja za radnom snagom. Ljudi očekuju veća primanja i ako ona nisu na dovoljnoj razini, a ne na minimalcu, to se ne smatra radnim mjestom. Javljaju se investitori i ja vrlo brzo dođem na temu primanja, a onda im kažem, da, ako misle davati minimalac, bolje da produže negdje drugo jer će sutra imati problem, pa bolje da ih ne dovodim u zabludu.

Dakle, uspješni gospodarstvenici dolaze u poslovnu zonu, ljudi koji su tamo zaposleni ne odlaze, a kako se otvaraju novi pogoni, očekujem da će se nastaviti i rast zapošljavanja. Odlazak ljudi vidim, u prvome redu, kroz prizmu nedovoljne uređenosti i nedefiniranosti države, koja od 1995. do danas nije u stanju donijeti Ustav, a na to se vežu sve ostale nestabilnosti. Mlad čovjek želi uređenu i stabilnu državu, pa je onda jasan izbor prema uređenim državama.

Orašje je i sveučilišni grad.

– Uz nova zapošljavanja stvaramo ambijent sredine po mjeri čovjeka za kvalitetan život sa svim sadržajima. U Orašju imamo i visokoškolsko obrazovanje te jedan od modernijih u Federaciji BiH, pa i BiH središta studiranja pri Sveučilištu u Mostaru koje pohađaju studenti, ne samo s ovog područja, već i BiH pa i Slavonije. Nova sportska dvorana omogućuje da su dvoranski sportovi dobili “vjetar u leđa”, a svi građani vrhunske sportske susrete pa i kulturna događanja koja se tu mogu odvijati. Volimo se pohvaliti i velikom filmskom smotrom “Dani hrvatskog filma” koja naš grad pretvori svakoga rujna u filmsku prijestolnicu. Tu je i niz drugih kulturnih manifestacija kojima pokazujemo veliku brigu prema našem kulturnom naslijeđu. Povijesno i kulturno naslijeđe našega kraja osobito s velikom ljubavlju čuvaju naši franjevci u muzeju Vrata Bosne, pod krovom franjevačkog samostana u Tolisi, duhovnom središtu Posavine. Sve su to slagalice velikog mozaika privlačnosti našega kraja.

Dakle, ipak ste optimist.

– Naravno. Ako ću čekati da se dogodi neko čudo, i da nam državni aparat profunkcionira kako bismo znali kojim smjerom idemo, onda ćemo samo čekanjem biti na velikom gubitku. Važno je što je Općina Orašje na vrijeme shvatila da vlastitim sredstvima ne možemo napraviti puno, ali možemo projektima doći do sredstava. Važno je dobro razraditi ideju i pretočiti u projekt te prijaviti se za sredstva Europske unije i sredstva međunarodnih organizacija. Moramo iskoristiti svoje resurse, sve prednosti našeg područja te maksimalno ići prema pripremanju projekata kako bismo došli do značajnijih sredstava za njihovu realizaciju, a na drugoj strani vlastitim snagama učiniti pomake u svome okruženju. Samo na takav način čine se pomaci prema podizanju kakvoće života u Posavini, većim plaćama i novim radnim mjestima. /HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte