Hrvatski Medijski Servis

Slavo Lijanović spreman bratu Jerki dati milijun maraka za kupovinu glasova birača!?

Lijanovići

Iako je do izbora 2018. godine ostalo godinu i pol dana, već sada može se nazrijeti kako će u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti najmanje tri kandidata, od čega će se, najmanje, dvojica hrvatske stolice u Predsjedništvu BiH pokušati domoći uz pomoć bošnjačkih glasova.

Predsjednik marginalne Demokratske fronte Željko Komšić koji je kao kandidat SDP-a u dva navrata glasovima Bošnjaka biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, 2010. osvojivši više od 333 tisuća glasova, nedavno je najavio kako će se ponovo kandidirati za tu dužnost “ukoliko Izetbegović popusti Čoviću” oko izmjena Izbornog zakona, kojima bi se spriječila mogućnost da Bošnjaci ponovo biraju Hrvatima predstavnika u državni vrh zemlje.

Svoju kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH najavio je i Jerko Lijanović, nekadašnji vlasnik propale mesne industrije “Lijanovići” i propalog političkog projekta Narodna stranka radom za boljitak, kojemu se sudi za višemilijunske porezne utaje i zloporabu poljoprivrednih poticaja. Lijanović računa kako će dio glasova uz pomoć kojih bi zasjeo u Predsjedništvo BiH kupiti, što je zakonski kažnjivo, a dio Bošnjaka pridobiti da glasuju za njega bez da im plati zagovaranjem unitarne BiH, bez domova naroda, te ukidanjem županija, odnosno kroz kampanju obespravljivanja svojih sunarodnjaka Hrvata, piše Hrvatski Medijski Servis.

Najstariji među braćom Lijanović Slavo nedavno je uvjeravao društvo s kojim je sjedio kako će njegov brat Jerko na sljedećim izborima biti izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. -Ja ću mu dati milijun maraka, ma možeš ti tih glasova kupiti danas u Bosni koliko hoćeš, otvoreno je govorio Slavo o svojim namjerama sponzoriranja bratovljeve kandidature, povjerio je HMS-u jedan od onih kojega je Lijanović stariji uvjeravao u to da je Jerkina pobjeda samo tehnička stvar.

Lijanovićeva Narodna stranka radom za boljitak između 2006 i 2010. ušla je u kalicijsku vlast u Zapadnohercegovačkoj županiji s HSP-om i HDZ 1990. nakon što su, prema medijskim izvještajima, i sudskim presudama, kupovinom glasova birača osvojili nekoliko zastupničkih mandata i postali “jezičak na vagi” između HDZ BiH i koalicije HDZ1990- HSP. Već na sljedečim izborima sličnu strategiju kupovine dovoljnog broja glasova kojima su osvajali po nekoliko zastupničkih mandata u županijskim i federalnom parlamentu došli su u poziciju da budu dijelom vladajuće platformaške koalicije sa SDP-om, SDA i HSP-om, u nekoliko većinski bošnjačkih kantona i Federaciji BiH, u kojoj je nezakonito uspostavljena Federalna vlada, bez predstavnika Hrvata. U toj je vladi, podsjetimo, Jerko Lijanović postao zamjenik premijera i federalni ministar poljoprivrede.

Svoju ministarsku poziciju Lijanović je iskoristio dijelom za otplatu kupljenih glasova proračunskim novcem, dijelom za trgovinu poljoprivrednim poticajima, pri čemu su dobitnici poticaja polovicu novca trebali vraćati njemu. Zbog tih kriminalnih aktivnosti protiv Lijanovića i njegove grupe vodi se jedan sudski proces, dok se kriminalnoj organizaciji koju je predvodio sudi i za višemilijunske utaje poreza firmi osnivanih pod njegovim pokrovitiljevstvom, nakon što su njegovoj kompaniji, “Lijanovići”, također, zbog višemilijunskih poreznih dugovanja blokirani računi.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo će se, po svemu sudeći, kandidirati lider najjače hrvatske stranke HZ BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog Sabora i aktualni član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Ukoliko SDA odbije izmjene izbornog zakona kojima bi se spriečio dominantan utjecaj višestruko brojnijih Bošnjaka na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bit će to situacija u kojoj će Hrvati ponovo biti izloženi mogućnosti majorizaciji u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Jedino što u toj sitaciji može poremetiti planove bošnjačke tzv. ljevice da uzurpiraju hrvatsku poziciju u državnom vrhu je veliki broj kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i Lijanovećev plan da od dijela bošnjačkih biračima pokuša kupiti stolicu u Predsjedništvu BiH. Više od 400.000 bošnjačkih glasova mogla bi osvojiti dvojica bošnjačkih kandidata; lider SBB Fahrudin Radončić, koji je već najavio svoju kandidaturu, uvjeren u pobjedu, i kandidat SDA, a to, sasvim sigurno neće biti lider stranke Bakir Izetbegović koji se, nakon dva mandata u Predsjedništvu BiH ne može ponovo kandidirati za tu funkciju. No, tko god bio, nema sumnnje da će na izborima ostvariti rezultat približan rezultatu Stranke demokratske akcije. Nekoliko desetaka tisuća glasova bošnjačkih birača podijelit će kandidati manjih stranaka i neovisni kandidati, kojih će sigurno biti i na sljedećim izborima.

No, s obzirom na to da su Bošnjaci skoro pet puta brojniji od Hrvata u Federaciji BiH, ukoliko taj entitet ostane jedna izborna jedinica iz koje se biraju i hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH, blizu 300.000 bošnjačkih glasača mogle bi se usmjeriti na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je više nego što broji ukupno hrvatsko biračko tijelo u F BiH. Odbije li SDA izmjene izbornog zakona, jedina preostala mogućnost da Hrvati ne budu preglasani je da se sve hrvatske stranke ujedine oko jednog kandidata, a i u tom slučaju nema jamstva da im Bošnjaci ponovo neće izabrati člana Predsjedništva u liku Jerke Lijanovića ili Željka Komšića./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte