Hrvatski Medijski Servis

PREDSJEDNCA HRVATSKE: Presudi li Haški sud postojanje “udruženog zločinačkog podhvata”- izgubit će svaki kredibilitet

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović Screenshot N1

Na jesen će u Haagu biti izrečena presuda bosanskohercegovačkim Hrvatima. O ovoj i drugim tema u emisji “Točka na tjedan” N televizije govorila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, prenosi Hrvatski Medijski Servis. Upitana što će se dogoditi ako se potvrdi da je postojao udruženi ratni pothvat, Grabar Kitarović je kazala.

“Ne želim prejudicirati, ali sud bi po meni u tom slučaju izgubio svaki kredibilitet. Uzmimo jednostavno činjenice, Slobodan Milošević je optužen pred sudom u Haagu, njegovom smrću je završio postupak. U ovom slučaju imamo hrvatske državnike, od predsjednika Tuđmana, do tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, načelnika glavnog stožera Bobetka, koji su već godinama bili preminuli prije samog postupka i na neki način govoreći kolokvijalnim jezikom na sudu su duhovi koji se ne mogu braniti. Hrvatskoj je onemogućeno da bude prijatelj suda. Nadam se da će sudbeno vijeće odbaciti taj dio optužnice i nadam se da će naravno cijelo rješenje biti drugačije, da neće biti nikakvog zločinačkog udruživanja. Kada smo ulazili u formiranje Međunarodnog suda za ljudska prava jedna od poanti je bila spriječiti optuživanje cijelih naroda, cijelih etničkih skupina za zločine i te zločine individualizirati i pojedincima suditi za individualne zločine koji se mogu dokazati. Sve drugo su nekakve hipoteze za koje sud nije ovlašten, da postavlja neka politička pravila, da sudi i pogotovo ne da mijenja povijest. Apsolutno treba odbaciti takvu kvalifikaciju optužnice i držim da treba djelovati, često govorim u svom diplomatskom djelovanju i objašnjavam drugim državama kakve to opasne presedane postavlja u međunarodnome pravu i u svakom slučaju ćemo nastaviti razgovarati u okviru UN-a i Vijeća sigurnosti. Idemo pričekati kakvo će biti rješenje jer takva jedna odluka ne bi pridonijela dobrosusjedskim odnosima na ovom području.”

Upitana je li uvjet za predstojeći posjet predsjednika Srbije Aleksanda Vučića da Srbija promjeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Grabar Kitarović je kazala kako to nije uvijet.

-“Nije uvjet, ali očekujem da ćemo imati okvire dogovora, idemo ka tome i sada pravne službe rade na usuglašavanju i nadam se rješenju kojim će biti zadovoljne obje države. Pravna rješenja su solidna i mislim da ćemo doći do konačnog raspleta, kazala je predsjednica Hrvatske.

O pismu Majki Srebrenice i Pelješkom mostu

Komentirajući pismo koje su joj nedavno upitile 2majke Srebrenice, predsjednica Hrvatske je kazala:

“Nisam osobno primila pismo Majki Srebrenice i odgovorila sam im jer ih duboko poštujem. Mislim da je pismo potaknuto iz političkih krugova jer doživljavam osobne napade iz BiH. Osobno sam za integriranje BiH u EU i NATO. Treba je nastaviti stabilizirati, na nju treba vratiti pozornost jer nije napravljen pomak u ulasku u NATO. Kada je riječ o ulasku u NATO ja sam jedna od rijetkih koja je inzistirala da unatoč neispunjavanju Talinskog kriterija da se registrira vojna imovina jer je to komplicirano radi odnosa i onih koji BiH žele držati podalje. Prilikom europskog puta treba se prilagoditi specifičnostima BiH zbog drugačijeg sustava. Dobili su zahtjeve, a s odgovorima na pitanja kasne već devet mjeseci i neće biti gotovi do kraja godine kako je najavljeno, ili postoji otpor ili nesnalaženje da se odradi taj posao. Ja sam tu da pomognem koliko god oni to žele. U svim forumima i razgovoru s Donaldom Trumpom sam molila da obrate pažnju na BiH. Zbog skepticizma primanja novih članica koji je postao tako dubok ne vidim trenutak kada ćemo naše susjedne države malo brže gurnuti u članstvo, kazala je.

Govoreći o Pelješkom mostu, kazala je kako to pitanje traje dugo.

– Hrvatska je ispunila sve uvjete BiH i ne razumijem otkud otpor. Most koji spaja ne može biti razlog nezadovoljstva, on samo može olakšati živote ljudi u Neumu. Ušlo je u modu da Hrvatska ima najviše problema sa susjedima, ali čini mi se da sve susjedne države umjesto da osnažuju odnose pokušavaju spriječiti stanje kakvo imamo sa Slovenijom: bilo bi bolje da sve probleme rješavamo sada i da pokažemo da možemo probleme riješiti. Ja sam prije svega predsjednica RH i moram voditi računa o Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i da radimo na dobrosusjedskim odnosima, kazala je.

Napomenula je kako o obavještajnim podacima ne želi govoriti.

– Ali ono što se vidi je da se kroz EU razvila mreža ISIL-a i zbog toga što se zanemarila integracija u društvo u nekim se gradovima razvijaju paralelni sustavi i paralelna vlast. Nemam podataka o BiH, ali svakako postoji situacija u ovom vakuumu da se javljaju sumnje i približavanje trećim stranama. Postoji plan socijalnih i gospodarskih mjera i treba dati puno veći naglasak na rad tijelima BiH i trebaju donijeti jasnu odluku što žele kao država”, rekla je.

O posjeti Rusiji

Predsjednica Hrvatske govorila je i o tome kada i kako je dogovoren njezin posjet Vladimiru Putinu.

-“To nije došlo preko noći, na tome se radi mjesecima. Kroz cijelo ovo vrijeme zbog mojih iskrenih stavova prema Ruskoj federaciji ponekad me se optuživalo i krivo interpretiralo. Hrvatska ima pravo razvijati odnose s Rusijom. Ukoliko se ne dovode u pitanje česti susreti kancelarke Merkel s Putinom ne vidim zašto bi se dovodili u pitanje susreti s hrvatskom predsjednicom. Oni razgovaraju o mnogim pitanjima koji su prijeporni i unatoč tome se odvijaju susreti pa ćemo tako i mi razgovarati o nizu pitanja. Već šest godina nije bilo posjeta na visokoj razini i doista trebamo održavati dobre odnose. Moramo razgovarati o prostoru jugoistočne Europe, razgovarat ćemo o rusko-srpskoj vojnoj suradnji, rekla je Grabar Kitarović.

Na pitanje kako će Putin gledati na inicijativu Tri mora i kako će mu objasniti da to nije neki američki produžetak koji ugrožava Rusiju, odgovorila je:

“Energetska inicijativa je usmjerena na koheziju jugoistočne Europe kroz prometnu infrastrukturu, povećanje konkurentnosti, to nije Trojanski konj Amerike. Možda je energetski sektor osjetljiviji jer svi imaju svoje interese, naši interesi su osigurati najpovoljnije moguće uvjete za hrvatsko gospodarstvo i to je legitimni interes koji može nekome smetati. Razgovarat ću s Putinom o projektima i ponuditi mu da se i Rusija uključi u neke projekte”.

Uptana kako će Putinu objasniti službeni stav Vlade Hrvatske prema Ukrajini i Krimu, Grabar Kitarović je rekla:

“Susrela sam se s Putinom kratko prošle godine i ministrom Lavrovom sam razgovarala nekoliko puta, oni su svjesni naših pozicija. Ono što podržavam i slažem se s Vladom je potpora Minskim sporazumima i Normandijskom forumu. Jedino što me zabrinjava je ruska reakcija na inicijativu za mirnu reintegraciju koju smo ponudili Ukrajini. S nedavnim posjetom Vesne Škare Ožbolt i gospodina Morića Ukrajini nisam bila upoznata i bila bih upozorila da nije dobro vrijeme, u situaciji kada Međunarodna zajednica forsira Minski sporazum mislim da treba postupati delikatnije. Mirna integracija u istočnoj Slavoniji je trajala dugo i bila je složen proces koji je tražio hrabrost, ali i rat sa Srbijom. Mislim da treba uključiti Rusiju kako bi se raspravili elementi prije povlačenja takvih koraka. Naša mirna integracija je bila primjer i korisno iskustvo. Nisam bila upoznata da će Morić i Škare putovati u Ukrajinu i oko radne skupine sam imala općenite informacije, međutim smatram da je to u redu, da treba ponuditi to iskustvo, ali trebalo je bolje iskomunicirati”.

Jedno od pitanja odnosilo se i na njezinu suradnju s Vladom Hrvatske oko vanjske politike:

“Nema tu puno prostora u kojima ima neusklađenosti i normalno je da ponekad imamo različita mišljenja. I premijer Plenković i ja smo euroatlantcisti, možda je razlika u tom profilu da sam se ja više bavila SAD-om i NATO-om, a on više EU-om. Bez obzira što u Ustavu stoji da u Europskom vijeću državu predstavljaju predsjednik i Vlada RH premijer sudjeluje na sastancima Europskog vijeća iako bih ja voljela više u tome sudjelovati. Nemamo toliko prilike u tom formatu sjesti u Bruxellesu i razgovarati. Ne bi bilo dobro da se preklapamo i da postoji neka kompeticija i da jedno drugo želimo izgurati. Premijer Plenković je bio EU parlamentarac i poseban izvjestitelj za Ukrajinu i njegova je profilacija drugačija. Iako sam se ja u NATO-u bavila Ukrajinom to je bilo iz drugačije perspektive pa ne ulazim u to. Što se tiče stanja u jugoistočnoj Europi tu se slažemo. Naši odnosi su odnosi međusobnog poštovanja, nemamo uvijek prostora razgovarati o svemu, ali nema tu svađe, nitko od nas ne želi izazivati svađe jer su one neplodne. Trebamo upozoravati na trendove”.

O pozdravu “Za dom spremni”

Na tvrdnju da je nedavno izjavila da je pozdrav ‘Za dom spremni’ kompromitiran ustaškim režimom i da je to stari hrvatski pozdrav i upit ne mislite li da je stari hrvatski pozdrav relativizirala i umanjila dio rečenice da se radi o kompromitiranom pozdravu, Grabar Kitarović je kazala:

“Ne bih se složila s time, to je rečenica koju sam ja izrekla i ranije, primjerice u 11. mjesecu prošle godine i nitko me tada nije korigirao. Jednostavno u javnosti postoje različita mišljenja općenito i različita mišljenja povjesničara. Međutim, moj naglasak je bio na ovom drugom dijelu – da je pozdrav kompromitiran i da je kao takav neprihvatljiv.”

Na konstataciju kako se većina povjesničara, pa i sam Zlatko Hasanbegović, slaže sda se taj pozdrav veže uz ustaški režim, Grabar Kitarović je kazala kako ne bih ulazila u povijesne rasprave.

– To je uistinu za povijesne stručnjake i naravno za pravnike, da procijene kakva će biti praksa i kako ćemo dalje postupiti prema simbolima totalitarnih režima. Ono što je bitno je da kroz svu ovu raspravu, koliko god ona mučna bila, mi i u 2017. raspravljamo o nečemu što je obilježilo Drugi svjetski rat. Još nismo završili te bitke. Ipak je ta mučna rasprava dovela do toga da je većina danas počela govoriti da je dosta povijesnih rasprava, da to prepustimo stručnjacima. Čujemo to iz oporbe, iz HSS-a, SDP-a, HDZ-a, svi se slažemo da se trebamo usredotočiti na sadašnjost i gledati u budućnost, kazala je predsjednica Hrvatske.

O ideološkim podjelama u Hrvatskoj

Iznijela je i svoje mišljenje o ideološkim podjelama u Hrvatskoj:

“Bila sam doista iznimno neugodno iznenađena 2014. godine, kad sam se vratila ovdje u kampanju i pretkampanju, ideološkom obojenošću rasprava u Hrvatskoj, pogotovo nakon odlaska 2008. godine. U periodu prije toga, od 2004. do 2007., bila sam ministrica u Vladi RH i ne sjećam se da me tada itko pitao što mislim o pozdravu ‘Za dom spremni’. Razgovarali smo o drugim pitanjima, o pitanjima od životne važnosti, pitanjima o ulasku u EU i NATO, i slično. Mislim da je u međuvremenu na političkoj sceni došlo do te polarizacije jer se pojavio određeni broj političara koji je politiku počeo krivo definirati – politika jednako ideologija, i to kriva ideologija. Danas se konzervativne i liberalne stranke u Europi i drugdje ideološki razlikuju uglavnom po socijalnim pitanjima i podjelama. Kod nas se to počelo prenositi, ne nužno po stranačkim crtama, nego općenito podjele u društvu, u odnosu na totalitarne režime, na petokraku, na Josipa Broza, i na pozdrav ‘Za dom spremni’ i na sve ostalo. Ispalo je na kraju da ih, koliko sam ja tad nevoljko odgovarala na ideološka pitanja baš zato što nisam htjela ulaziti u ideološku raspravu, nisam mogla izbjeći jer su novinari postavljali ta pitanja. Političar je bio netko tko ima mišljenje o prošlosti, a moderni političari danas u EU-u bave se gospodarstvom, životnim standardom, trgovinom, ulaganjima, otvaranjem prostora za svoja gospodarstva”.

Upitana je li zadovoljna rješenjem koje je postignuto oko ploče u Jasenovcu koja je premještena u Novsku, Grabar Kitarović je kazala:

“Moj je dojam da nitko u konačnici nije zadovoljan. Smirili smo strasti i to je dobro, ali sigurno je da će se rasprava nastaviti. Nadam se da će se nastaviti u okviru Vijeća za suočavanje s prošlošću i da će oni izaći s preporukama koje će u konačnici postići što je moguće širi konsenzus u hrvatskom društvu. Znam da je nemoguće postići neko jednostrano mišljenje. Proučavala sam praksu drugih država kada je riječ o simbolima totalitarnih režim i praksa je vrlo različita – od država, neću ih sada imenovati, koje zabranjuju simbole, ali dopuštaju okupljanja pronacističkih i neofašističkih stranaka, računajući na to da nisu prijetnja demokraciji, preko država koje te simbole dopuštaju, ali se koriste samo kao suveniri pa do država koje apsolutno štite slobodu govora, pa tako ne sankcioniraju ni govor mržnje. Mi u Hrvatskoj trebamo naći model koji najbolje odgovara našem društvu jer su podjele najgore od svega, u njima se iscrpljujemo, gubimo iz vida sve ono što je bitno danas, a to je životni standard naših građana. Ja u pravilu nisam za zabrane. Imamo slučaj mladića iz Umaga koji je prije nekoliko dana izvikivao nekakve povike zbog čega je dobio poziv za sud. Ja sam u svoje dvije i pol godine mandata doživjela svašta, ali mislim da mi kao političari moramo biti spremni na to da građani imaju pravo izražavati svoje mišljenje i svoje nezadovoljstvo i kroz poklike koji nam ne odgovaraju i koji nas vrijeđaju osobno. Ja sam apsolutno protiv bilo kakvog verbalnog delikta, ali treba naći onu finu granicu gdje počinje govor mržnje koji stvara trendove u društvu koje treba zaustaviti”, kazala je, međuostalim predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović za N1 televiziju. /HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte