Hrvatski Medijski Servis

Osvrt TV1- potpisujem i dopisujem…

Sinoćnji osvrt TV1 natjerao me da u kasne noćne sate napišem tekst kojim potpisujem sve rečeno u vezi s modelom neizravnog izbora bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH- u Parlamentu Bosne i Hercegovine- i, podržavajući načelo koje su promovirali, njihov komentar dopišem.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Kolege tako pišu kako bi rješenje po kojem bi se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u budućnosti birali iz državnog Parlamenta bez sumnje donijelo potpunu relaksaciju odnosa u državi, a posebno u Federaciji i zaustavilo politički bošnjačko-hrvatski obračun.Potpisujem.

Uistinu je teško danas naći stranku koja je protiv ovakvog prijedloga u suštini, no vrag je, kažu, u detaljima.

Bošnjačke opcije, u prvom redu SDA na ovaj bi model pristale ukoliko bi se svi, a to znači i član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda birao na isti način, podsjeća TV1.

Ipak, je to, kažu u redakcijskom osvrtu, samo nedovoljan argument jer je dovoljno asimetrije već prisutno, da se za uspjeh hrvatsko-bošnjačkih odnosa ne bi prihvatila još jedna. Potpisujem. Dodikov stav ne smije biti razlog da ovo ne uspije, jer on upravo priželjkuje raspad i sukobe u Federaciji da bio ostvario svoje političke ciljeve. Moguće.

Srbi su za sada protiv i poručuju – neka Federacija bira kako želi. Hrvatima je svejedno, sa ili bez asimetrije, ovo bi osiguralo da biraju svog legitimnog predstavnika u vrhu države. Potpisujem Zašto bi se o ovom modelu moglo razmisliti i u Republici Srpskoj, nešto kasnije. No i bez pristanka iz RS bošnjački i hrvatski politički predstavnici imaju o čemu razgovarati.

Ako sam dobro razumio kolege, bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH predlagali bi zastupnici u Zastupničkom domu, a potvrđivali delegati hrvatskog kluba  hrvatskog, a bošnjačkog kluba bošnjačkog člana Predsjedništva. Ako je tako- potpisujem.

SDA je u posljednja tri izborna ciklusa u oba doma državnog Parlamenta imala većinu za odlučivanje, posebno u Domu naroda gdje u pravilu ima tri od pet delegata.

Argument Halida Genjca da je ovo opasno po državu zbog “vakuma ” u izboru ipak ne stoji, to se rješava zakonom da postojeći članovi Predsjedništva ostaju u mandatu  do izbora novih, navodi, međuostalim, TV1 i zaključuje: “Korak ste do rješenja gospodo, ili do “belaja”.Potpisujem.

I taj zaključaj je bolno realističan. Odavde dopisujem njihov osvrt držeći se načela kojeg su u njemu promovirali: da Hrvatima (kao i drugima) treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo BiH, a to, dopisujem, znači u nacionalno koncipirane institucije. A to je, osim Predsjedništva BiH- Dom naroda- federalni i državni.

A kako za Predsjedništvo BiH, tako i za izbor delegata u federalni Dom naroda postoji više rješanja, ukoliko se istinski želi odustati od politike hegemonije nad malobrojnijim narodom i prihvatiti načelo, oko kojeg su se davno suglasili svi ključni akteri na političkoj sceni u BiH da “jedan narod ne bira drugom političke predstavnike”.

Od modela kojeg je predložio HNS, prema kojem bi se izaslanici u Federalni dom naroda birali po proporcionalnom modelu iz županija, a kojeg SDA ne prihvaća postoji, gotovo savršeno pravičan model, jer bi za razliku od ponuđenog, uključivao sve pripadnike sva tri naroda, i onih koji se nacionalno ne izjašanjavaju- i to s teritorija cijele Federacije. Oni bi izravno mogli birati delegate u nacionalne klubove i Klub ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH. Glasački listić s kandidatima za jedan, drugi, treći ili četvrti klub dobijali bi na osnovu toga kako su se nacionalno izjasnili, ili se nacionalno nisu izjasnili prilikom popisa stanovništva 2013., a te podatke ima Agencija za statistiku BiH, koja ih može ustupiti Središnjem izbornom povjerenstvu. Ako SDA i druge bošnjačke stranke prihvaćaju načelo da svaki narod bira svoje predstavnike u instituciju koja je po Uustavu i presudi Ustavnog suda predstavništvo tih naroda, a ne sviđa im se rješenje koje je predložio HNS, neka predlože ovaj model. Vjerujem kako će ga sve prohrvatske stranke prihvatiti. I, mirna Bosna.

I pitanje Mostara, također je, prema presudi Ustavnog suda BiH lako rješivo, ukoliko za to postoji politička volja. Ustavni je sud, naime, poništio odredbe o izboru vijećnika u Gradsko vijeće, ocjenjujući diskriminacijskim izborna pravila prema kojima glas svakog birača u Mostaru nije vrijedio jednako, sugerirajući tom presudom i jedino moguće rješenje za ispravljanje diskriminacije; glas svakog birača u Mostaru mora vrijediti jednako, kao što je to slučaj u svakoj drugoj lokalnoj jedinici u BiH.

Strah od majorizacije Bošnjaka u Mostaru, ukoliko bi se primjenilo ovo načelo, posve je bezrazložan, ima li se u vidu postojanje brojnih mehanizama za spriječavanje majorizacije. Naime, Hrvata je u Mostaru, prema posljednjem popisu stanovništva samo 5 posto više od Bošnjaka i Hrvati ne mogu ni o čemu bitnom odlučiti bez suglasnosti Bošnjaka. Naime, nametnuti stautom Mostara, predviđa dvotrećinsku većinu za izbor gradonačelnika i gradske uprave, usvajanje gradskog proračuna i urbanističkih planova. Također, postoje minimalne i maksimalne kvote zastupljenosti svakog naroda, te mogućnost nacionalnog veta u gradskom parlamentu. Čemu onda tvrditi kako bi model koji otklanja diskrimnaciju i rezultira provedbom odluke Ustavnog suda BiH, doveo do majorizacije Bošnjaka u Mostaru, osim ako se umjesto rješenja ne žele problemi.

Kolege s TV1 su efektno i realistično poentirale zaključkom kako su vodeće hrvatske i bošnjačke stranke “korak do rješenja, ili do belaja”. Kada bi smo ovaj zaključak razložili mogli bi smo nabrojati nekoliko benefita rješavanja neuralgičnih pitanja i “belaja” koje bi nas sve skupa mogle zadesiti ukoliko rješenja ne bude prije izbora.

Krenimo najprije s izglednim “belajima”. Ne riješi li se pitanje izbora izaslanika u federalni Dom naroda, izvršna vlast u Federaciji BiH, predsjednik i potpredsjednici F BiH, kao i federalna vlada, kažu stranački neutralni pravni eksperti, neće se moći formirati na zakoniti način. I ne samo federalna, već i državna, budući se iz Federalnog Doma naroda biraju hrvatski i bošnjački klub Doma naroda Parlamenta BiH. Pokušali li se, pak, nezakonito formirati vlast, to će zemlju dovesti na korak do raspada, a to, vjerujem, nitko dobronamjeran ne želi. Također, ponavljanjem fenomena Komšić, odnosno, po treći put, izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima, Hrvati ovog puta, vrlo vjerojatno, ne bi promatrali skrštenih ruku, već bi ustali u obranu svojih suverenih prava.

I jedno i drugo, moglo bi izazvati anarhiju u BiH, pojačati neprijateljstva između dva naroda, koja nose rizik izbijanja sukoba. A to, vjerujem, ogromna većina kako Hrvata tako i Bošnjaka ne želi.

A što su, lako predvidivi, benefiti dogovora o izmjenama izbornog zakona?

Rješavanjem pitanja izbora izaslanika u Dom naroda federalnog parlamenta, izbora bošnjakog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH prema načelu da “jedan narod drugome ne bira predstavnike”, vlast bi se formirala na zakonit način, i time izbjegla anarhija, provele bi se odluke Ustavnog suda, i time vratilo povjerenje u državu i njezine institucije. Hrvatsko-bošnjački odnosi iz faze neprijateljstva ušli bi u fazu povrata izgubljenog povjerenja i suradnje u svim područjima. Ukratko stvorile bi se pretpostavke za ekonomski opravak i svekoliki napredak zemlje, ili bar jednog njezina dijela- F BiH. Pa, što bi braća Bošnjaci rekli: Bujrum izabrati- rješenje problema ili belaj.

U svakom slučaju u jedno sam siguran. Ovaj put, ovi prijedlozi neće moći biti odbačeni uz obrazloženje da je to “uvod u nove podjele”, “podjela države”, ili “treći entitet”, a da na to bar jedan sarajevski medij, vjerujem, ne odgovori- “manite se više šupljaka i floskula”./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte