Hrvatski Medijski Servis

Ne ignorirajte: Što otkriva često korištenje riječi “zapravo” i “naravno”?

Foto: Guliver/Thinkstock

Poštapalice poput “zapravo” i “naravno” mnogi od nas svakodnevno koriste u govoru. Možda se čini da to nema nikakvo posebno značenje, ali istraživanje američkih logopeda otkrilo je da se iza čestog korištenja riječi “zapravo”, “naravno” i sličnih krije razlog koji ne bismo smjeli ignorirati, prenosi Hina.

Čak i ako ste dobri u skrivanju osjećaja, kad ste pod stresom, govorni obrasci koje pritom koristite mogli bi vas otkriti. Novo američko istraživanje pokazalo je da česta upotreba riječi zapravo i naravno upućuje na to da ste napeti.

Studija koju su proveli američki logopedi upućuje na to da će, kada je pojedinac pod stresom, vrlo često koristiti funkcijske riječi ili poštapalice zapravo, nevjerojatno, naravno, stvarno…

Stručnjaci su proučavali obrasce govora 143 dobrovoljaca. Svaki od njih nosio je sa sobom diktafon koji je uključivao svakih nekoliko minuta tijekom dva dana.

Psiholog na Sveučilištu Arizona Matthias Mehl zapisivao je i proučavao snimke, vodeći evidenciju o tome ponavlja li osoba neke izraze ili riječi. Osobito ga je zanimalo koje mu funkcijske riječi najčešće “pobjegnu”, bez puno razmišljanja. Funkcijske riječi, naime, imaju sporedne uloge spajanja, oblikovanja i organiziranja sadržajnih riječi.

Te vrste riječi same po sebi nemaju neko posebno značenje, više upućuju na napetost, rekao je Mehl za Nature. Objasnio je da su navedene funkcijske riječi ili poštapalice neka vrsta “emocionalnih pojačivača” i otkrivaju da smo napeti. Potom je, zajedno s grupom genomičara analizirao psihološku razinu stresa sudionika istraživanja, kontrolirajući ekspresiju gena u njihovim bijelim krvnim stanicama.

Osim što su znanstvenici ustanovili da ispitanici često koriste priloge, zamijetili su i da rjeđe upotrebljavaju treće lice množine zamjenica u obliku “oni” i “njihov”. Smatraju da je to zato što se ljudi, kad su pod velikim pritiskom, fokusiraju na sebe, pritom vodeći manje računa o onima koji ih okružuju. Zaključili su i da su obrasci govora bili bolji indikator razine stresa kod pojedinca od njegove osobne procjene stresa.

Psiholog David Creswell sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu kaže da znanstvenici otprije provode puno studija o uzrocima stresa, no tek odnedavno više pozornosti pridaju govornim obrascima koji se povezuju s razinom stresa. Creswell smatra da je studija važna jer bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju načina na koji psihološki pritisak utječe na naše zdravlje, piše Nature.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences”. /HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte