Hrvatski Medijski Servis

NAKON IZJAVA PADDYA ASHDOWNA O BiH: “I gorljivi unitaristi uviđaju kako je federalizam spas za BiH”

Screenshot Youtube

Potreba preustroja Bosne i Hercegovine na njenom daljnjem europskom putu kako bi s jedne strane ispunila načela konstitutivnosti naroda koja su i dalje tek mrtvo slovo na papiru posebice kada je riječ o hrvatskom narodu, a s druge riješila problematiku nefunkcionalnosti koja se ogleda u brojnim segmentima političkog života sve se glasnije zagovara i izvan granica BiH. Nakon što je tu potrebu prepoznao Europski parlament, sada o istoj temi govore i oni od kojih je takvo što ranije bilo teško očekivati poput bivšeg šefa OHR-a Paddy Ashdowna, piše Hrvatski Medijski Servis.

On je u domu Lordova kazao kako BiH bez funkcionalne izmjene Ustava BiH ne može opstati kao država te se pritom jasno zauzeo za federalističko načelo uređenja države. U tom je kontekstu iznio mišljenje kako bi BiH lakše funkcionirala prema belgijskom nego prema britanskom modelu, iako i britanski oblik federalizma može ponuditi Bosni i Hercegovini pomak u smisli pluralizma i demokratizacije, a u domu Lordova također je zaključeno, da postojeća BiH klizi ka statusu “propale države”.

Rasprava o BiH relevantnih sudionika u važnoj zemlji

Bez obzira što se s nekim tezama koje su se mogle čuti od strane Michael Rosea, bivšeg zapovjednika snaga UNPROFR-a u B i H i Lorda Peddy Ashdowna slaže a s nekima ne predjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra da je dobro što se u tako bitnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, od strane tako relevantnih sudionika govori o problemu Bosne i Hercegovine.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u B i H i oko B i H zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja  vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

Ljubić: Potpuno se slažem s Ashdownovim prijedlogom rješenja

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u B i H, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar za Hrvatski Medijski Servis kaže kako se svi društveni i politički akteri koji se bave Bosnom i Hercegovinom slažu da je BiH podijeljeno društvo i nestabilna država.

Vukoja: Napokon je i unitaristima postalo jasno

Ono u čemu se ne slažemo, dodaje on, su prijedlozi i načini kako od sadašnje BiH napraviti integrirano društvo i stabilnu državu. Vukija ističe kako postaje sve očitije kako pored secesionističkih i unitarističko-centralističke politike vode prema novim sukobima i dezintegraciji zemlje.

Vukoja: I Ashdownu je napokon postalo jasno da BiH može opstati i funkcionirati jedino kao višenacionalna federacija s konsocijacijskim elementima

-Dobro je da su to počeli uviđati i oni koji su svojevremeno bili zagovornici i provoditelji takvih politika. Nekima od njih, poput Padya Ashdowna Ashdowna, napokon je postalo jasno da BiH može opstati i funkcionirati jedino kao višenacionalna federacija s konsocijacijskim elementima, odnosno, kao država ustrojena po modelu tri građanska entiteta s jasno izraženim konstitutivnim većinama na središnjoj razini vlasti te dvodomnim parlamentom i zajedničkom/podijeljenom upravom na razini savezne države.  I sve to, po uzoru na belgijski model, nadopunjeno mehanizmima i modelima neteritorijalne/personalne autonomije, pojasnio je on, istaknuvši kako se više detalja o ovome može pronaći u studiji „BiH – federalizam, ravnopravnost, održivost“ koju je IDPI objavio 2016. godine.

Zahtjevi Hrvata

Razmišljanje Paddy Ashdowna, ukoliko se pogledaju zastoji u napretku i ostvarivanju pravedne i funkcionalne države BiH i nije začuđujuće. Pokazalo se kako zahtjevi koje od početka zagovaraju predstavnici hrvatskog naroda korak po korak bivaju prepoznati i kod sve brojnijih predstavnika u Europskoj uniji, ali i šire.

Upravo bi prvi korak ka izgradnji pravednije i funkcionalnije države bilo rješavanje međunacionalnih odnosa-posebice u Federaciji u kojoj je hrvatski narod praktično obespravljen do te mjere da ne uspijeva izabrati ni vlastite predstavnike u institucije koje su zamišljene za predstavljanje naroda, a ne građana. Kroz izmjene Izbornog zakona koje traže hrvatski politički predstavnici stanje bi se moglo uvelike popraviti, a čime bi se stekli uvjeti za relaksiranje odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, a što bi ona vodilo otvaranju puta ka bavljenje drugim temama, pa i onima koje se odnose na funkcionalniji ustroj cjelokupne BiH.

Ako se pogleda razina zainteresiranost političkih elita iz druga dva naroda kada je riječ o donošenju takvog rješenja koje će jamčiti legitimno zastupanje, a posebice kroz federalni Dom naroda onda se kao logičan zaključak nameće potreba da hrvatski politički predstavnici u BiH osim jedinstva oko ovog pitanje koje su pokazali u više navrata do sada, iskoriste i pogodne prilike koje vladaju u Hrvatskoj, ali i EU.

Dizanje na višu razinu

U posljednjoj Rezoluciji Europskog parlamenta istaknuto je kako BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uvjeti i upućen je poziv političkim vođama da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.

Ashdownovii stavovi na tragu su rezolucije Europskog parlamenta o BiH koja zagovara provedbu institucionalnih reformi na načelima federaliozma

Ovome treba dodati i kontinuirano zalaganje predstavnika vlasti u RH da se hrvatsko pitanje u BiH, a koje je u uskoj vezi s pojmovima legitimnog predstavljanja, pa u konačnici i federalizma, aktualizira na višim razinama. A glas o nužnosti reformi koje trebaju voditi popravljanju međunacionalnih odnosa stigao je i do središta UN-a. Naime, upravo je o potrebi promjena unutar BiH čiji je cilj institucionalna jednakopravnost govorio i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović na Općoj debati 72. Opće skupštine UN, a koji je tijekom svojeg obraćanja skrenuo pažnju kako u ovom trenutku BiH prolazi kroz jedno razdoblje značajnih iskušenja.

I predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u obraćanju sudionicima opće debate 72. zasjedanja Opće skupštine UN govorio je o problemu disfunkcionalne BiH i neravnopravnosti jednog konstitutivnog naroda

-Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te do kraja ove godine usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva, a u skladu s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i podršku međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku uniju, poručio je Čović./M. I./M.Š./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte