Načela federalizma usmjeravaju BiH ka Zapadu

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta usvajanjem prijedloga najnovije  rezolucije o BiH, u kojoj se traži poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana,  trasirao je stazu za uspostavu institucionalne ravnopravnosti  Hravata i geopolitički usmjerio Bosnu i Hercegovinu ka Zapadu.

Takvo tumačenje oslonac pronalazi u sadržaju rezolucije gdje se nedvojbeno može iščitavati opredijeljenost Europskog parlamenta da se ambcioznije no do sada suprostavi nacionalnoj neravnopravnosti, te pokušajima odvlačenja Bosne i Hercegovine u geopolitičke interesne sfere Rusije i Turske što bi u konačnici značilo ugrožavanje teritorijalnog integriteta europskog kontinenta.

Ključnim se čini dio rezolucije u kojem se poručuje sljedeće: “BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući insticionalni uvjeti.”  Zatim se poziva “sve političke čelnike da rade na uvođenju potrebnih promjena, uključujući i promjenu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti.”

U  citiranom dijelu rezolucije,  diplomatski obazrivo ali posve jasno Bosni i Hercegovini je izručen kriterij  po kojem bez “uspostave odgovarajućih institucionalnih uvjeta” ona neće biti uspješan kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Traženjem “uspostave odgovarajućih institucionalnih uvjeta”  ovom se rezolucijom, zapravo, šalje poruka kako Bosni i Hercegovini za članstvo u Europskoj uniji nedostaje pravičniji institucionalni ustroj.

U potrazi za pravičnijim institucinalnim komponiranjem  Bosne i Hercegovine, rezolucija zagovara “uvođenje potrebnih promjena, uključujući  i promjenu izbornog zakona i uzimajući u obzir načela unesena u ranijim rezolucijama, uključujući načelo federalizma, decentralizacije i legtimne zastupljebnosti.”  Drukčije rečeno,  institucionalna reorganizacija Bosne i Hercegovine  cilja na promjenu izbornog zakona, prakticiranje načela federalizma i legitmnu zastupljenost. Zapravo, ono što se traži ovom rezolucijom je uklanjanje  zapreka koje su zbog institucionalne neravnopravnosti, unitarizacije i nametanjem nelegitmnih “pripadnika” hrvatskog naroda u tijela vlasti godinama politički porobljavale Hrvate.

U konačnici ova rezolucija je neizravni obračun  s projektantima  i izvođačima radova u instaliranju platformaške vlasti i osmogodišnjim nametanjem Željka Komšiča za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda iako su većinom za njega glasovali Bošnjaci. Ova rezolucija kristlno jasno traži “legitimnu zastupljenost” u tijelima vlasti, a to znači i upozorenje onima koji na razne načine za izbore 2018. godine  najavljuju “Komšića i nakon Komšića” i reprizirenje “platformaške vlasti,”  da se ne upuštaju u takve avanture.

Znakovito je  kako je upravo iz onog politčko-medijskog miljea koji se deklarativno bučno zauzimao za “europske vrijednosti,” dolazilo najsnažnije institucionalno obespravljivanje Hrvata u BiH i veličanje Komšića i platformaške vlasti. Upravo tim i takvima sada se najnovijom rezolucijom Europskog parlamenta pruža šansa da i u praksi pokažu svoje “europejstvo” i prigrle europske vrijednosti koje se predlažu tom rezolucijom.

Ovom rezolucijom ujedno se pruža elegantna  mogućnost Bosni i Hercegovini da napusti dugogdišnji porast nestabilnosti koji je u ogromnoj mjeri  uzrokovan institucionalnom  neravnopravnosću hrvatskog naroda i nametanjem mu nelegitimnih “pripadnika.” Znakovito je kako se istodobno s oduzimanjem institucionalne ravnopravnosti Hrvatima,  najprije gotovo neprimjetno a onda i otvorenije,  u BiH  razvijao  geopolitčki utjecaj Turske i Rusije.  Sada je izvjesno kako su kreatori najnovije rezolucije Europskog parlamenta o BiH vidjeli, metaforički rečeno, “u kojem grmu leži zec.”  Čini se kako najnovija rezolucija Europskog parlamenta o BiH odražava i geopolitičko buđenje Europske unije./HMS/

spot_img

Najnovije

spot_img