Hrvatski Medijski Servis

Model B- savršeno pravičan

Za Bošnjake, Hrvate, Srbe i Ostale postoji savršeno pravičan model izbora izaslanika u Dom naroda Parlmenta Federacije BiH, kojim niti jedan od pripadnika tri naroda ne bi bio diskriminiran. On podrazumjeva jednaku mogućnost birati i biti biran u federalni parlamentarni dom koji je i prema Ustavu i presudi Ustavnog suda BiH predstavničko i (su)zakonodavno tijelo konstitutivnih naroda ( i Ostalih).

To rješenje predviđa i jednaku vrijednost glasa svakog Hrvata, Bošnjaka i Srbina, neovisno u kojem dijelu Federacije BiH živi. Umjesto da izaslanike u federalni dom naroda biraju županijske skupštine, prema tom modelu, svaki birač u Federaciji uz izborne liste za Zastupnički dom, skupštine županija i Predsjedništvo BiH dobivao bi i listu za federalni Dom naroda, ovisno o tome kako se nacionalno izjasnio na posljednjem popisu stanovništva 2013. godine.

Podatke o nacionalnosti birača posjeduje Agencija za sttistiku BiH. Njih bi moglo koristiti Središnje izborno povjerenstvo BiH. Birački bi popis tako, uz ime i prezime i ostale podatke birača, mogao sadržavati i brojčanu i slovnu oznaku njegove nacionalnosti. Na dan izbora birač bi, ovisno o tome kako se nacionalno izjasnio na popisu stanovništva, dobivao listić za izbor izaslanika u Hrvatski, bošnjački, srpski ili Klub ostalih u federlnom Domu naroda. Za sva tri kluba, sve stranke mogle bi istaći svoje kandidate, a izabranim bi se smatrali onih 17 kandidata u  svakom od klubova i 7-orica u Klubu Ostalih koji bi dobili najveći broj glasova jednog, drugog, trećeg naroda i nacionalno neopredjeljenih.

Na sličan način moguće je organizirati izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, s tim da se u izboru za državni vrh Ostali, prema postojećem Ustavu ne bi mogli kandidirati, već bi se morali opredjeliti žele li glasovati za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva.

Rješenje koje bi osiguralo svakom pripadniku konstitutivnih naroda (i ostalih) u F BiH jednak utjecaj na izbor izaslanika u Dom naroda, učinilo bi bezpredmetnim kritike kojima je izložen sadašnji HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakona, prema kojima Hrvati, Bošnjaci, Srbi i Ostali iz po tri županije, u kojima su manjinski narodi, ne bi mogli utjecati na izbor izaslanika u Federalni dom naroda. Istina, i prema postojećim odredbama Izbornog zakona, koje je Ustavni sud proglasio neustavnim Hrvati nisu imali utjecaj na izbor izaslanika u Federalni dom naroda iz Bosansko-podrinjske, Sarajevske i Unsko-sanske županije, (pride i Tuzlanske) već su izlaslanike u Hrvatski klub iz ovih županija birali bošnjački zastupnici iz županijskih skupština, što bi političko Sarajevo, pod izlikom lažne brige za Hrvate u tim županijama željelo  zadržati.

Dorada postojećeg HNS-ovog modela izmjena Izborbog zakona, bošnjačkim vetom zaustavljenog u državnom Domu naroda, koja bi onemogućila  Bošnjacima birati trećinu izaslanika u Hrvatski klub, a kritike o diskriminaciji učinia neosnovanim- jednostavno nije moguća. Rješenje nije, povećati broj izaslanika u nacionalnim klubovima s primjerice 17 na 30, kako bi se bar po jedan pripadnik  konstitutivnih naroda birao i iz županija u kojima su ti narodi manjinski. Zašto? Pa, zato što, primjerice, Hrvati iz Sarajevske, Bosansko-podrinske i Unsko-sanske županije, zbog zanemarivog procentualnog udijela u stanovništvu tih županija, ne mogu izabrati svog predstavnika, čak ni u općinska i gradska vijeća, a kamo li u županijske skupštine, pa bi i pri povećanju broja izaslanika u Federalnom domu naroda hrvatske izalasnike iz spomenutih županija opet birali bošnjački zastupnici.

Zato je, čini se, jedino pravično riješenje, želi li se omogućiti pripadnicima sva tri naroda jednak utjecaj na izbor njihovih predstavnika u predstavničko tijelo konstitutivnih naroda i ostalih, tj. Dom naroda Parlamenta F BiH -izravan izbor, gdje bi birači izborne liste za nacionalne klubove i Klub Ostalih dobivali na osnovu svog nacionalnog određenja na izborima 2013. I to ne bi bila nikakva nacionalna podijela, niti segregacija birača, već, naprosto, omogućavanje svakom pripadniku, svakog od naroda izabrati svoje predstavnike. Taj model se ne kosi ni s ustavnom definicijom Doma naroda, koji i po mišljenju Venecijanske komisije nije ni građanski, ni Dom županija- već jednostavno ono što mu i ime kaže- Dom konstitutivnih naroda- u kojem oni trebaju biti ravnopravno predstavljeni.

Budući je, više nego jasno da će bošnjačke stranke, ako Ustavni sud BiH i odbaci njihov zahtijev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uložen na usvajanje izmjena zakona po hitnoj proceduri, postojeći HNS-ov prijedlog  odbiti i u Domu naroda i u Zastupničkom domu državnog parlamenta, hrvatski bi zastupnici, nakon što se to dogodi, u parlamentarnu proceduru trebali uputiti model B.

Ishod će vjerojatno biti isti, a razlika će biti samo u izgovorima za njegovo odbijanje. Ima li onda smisla to činiti? Naravno da ima. Treba iscrpiti sve mogućnosti da se na institucionalan način povrati suverenitet naroda, koji se ogleda u mogućnosti izbora njegovih predstavnika. Tek tada, opravdano je i nužno, poduzimate druge korake u zaštiti hrvatskog suvereniteta u BiH./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte