Hrvatski Medijski Servis

PETIR: Potrebno razmotriti federalizaciju BiH, kako bi zemlja postala funkcionalna i stabilna

Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir

Marijana Petir hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu osvrnula se i razgovoru za Oslobođenje na trenutne odnose Hrvatske i BiH, gradnji Pelješkog mosta kao i položaju Hrvata u BiH, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Upitana misli li da bi Europska komisija odobrila “tek tako” novac i kolike su mogućnosti da se ta odluka Europske komisije poništi, što traže bošnjački političari, Petir je kazala kako je Europska komisija odlučila poduprijeti ovaj projekt, prepoznajući upravo njegovu stratešku važnost, povezivanja teritorija Hrvatske i Europske unije a imajući u vidu stroge procedure odobravanja projekata na razini EU.

Naglasila je kako je “jasno da u ovom projektu nema ničeg spornog”.

-Ideja o izgradnji pelješkog mosta nije nastala preko noći, ona je prisutna godinama te do sada nije bilo nikakvih neslaganja o tom pitanju, stoga ovakvi istupi pojedinih političara neugodno iznenađuju i predstavljaju potpuni politički promašaj, što je vidljivo iz toga jer su u njima ostali usamljeni. Smatram kako bi svoje napore trebali usmjeriti na rješavanje gorućih unutarnjih pitanja u BiH i provedbu potrebnih reformi, umjesto dovoditi u pitanje već odobreni projekt i stvarati dodatne tenzije i prijepore tamo gdje prijepora nema, rekla je hrvatska eurozastupnica u intervju sarajevskom “Oslobođenju”.

Vehabijski kampovi uz granicu

Komentirala je i izjavu predsjednice Hrvatske Grabar-Kitarović o prijetnjama od islamskog terorizma u BiH. Kazala je kako je terorizam neosporno jedno od gorućih pitanja današnjice – i to na globalnoj razini, te kako svaka država članica EU i one koje to žele postati moraju biti aktivno uključene u borbu protiv terorizma.

-Od današnjih opasnosti od terorizma ne smijemo zatvarati oči, jer postoje potencijalne prijetnje izvan i unutar granica EU. Pravosudni organi i policijske službe moraju funkcionirati kako bi identificirali potencijalne teroriste i spriječili potencijalne napade – to se jednako odnosi i na BiH i na Hrvatsku i na Belgiju i na Francusku. Nitko ne može biti više ili manje uključen u borbu protiv terorizma, nitko ne može zatvarati oči pred prijetnjama koje se pred nama nalaze, jer su u pitanju ljudski životi. Strani borci odlaze iz Europe i pridružuju se ekstremističkim skupinama, a potom se vraćaju. To se ne smije negirati, već je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac s tim problemom zato što on postoji. Da je taj problem izražen u BiH, upozorava i EUROPOL te brojni međunarodni stručnjaci, ne samo hrvatske obavještajne službe. A Hrvatska ima razloga za zabrinutost budući da se tik uz našu granicu kupuju cijela naselja koja se pretvaraju u vehabijske kampove, u kojima se obučavaju strani borci, kazala je Petir.

I Europski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije i izrazio zabrinutost zbog radikalizacije među mladim ljudima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio Daišu. Parlament je pozvao i na nastavak te jačanje poduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma te je pozvao na tješnju suradnju sa sigurnosnim službama u EU i susjednim zemljama, među ostalim i u pogledu razmjene informacija, dodala je.

Prava Hrvata zanemarena

BiH je aplicirala za članstvo u EU i dobila Upitnik. upitana ima li tu zasluge i koliko europskih političara, lobiranja hrvatskih europarlamentaraca i bh. političara, Petir je kazala kako je Hrvatskim europarlamentarcima Bosna i Hercegovina na srcu, ne samo zato što su Hrvati konstitutivni narod u BiH nego zato što je BiH “naš prvi susjed”.

-Hrvatska s BiH ima najdužu granicu u Europi i podržavamo BiH na njenom europskom putu, jer smatramo da BiH pripada europskoj obitelji. Za to se zdušno zalažemo, ali smo svjesni i problema koji stoje na tom putu, stoga dobronamjerno pozivamo i na reforme i nužne promjene. Posebno ovdje želim podsjetiti na goruće pitanje položaja Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda, ali nažalost naroda u najnepovoljnijoj poziciji, naroda čija se ljudska, građanska i politička prava konstantno krše te se nadam da će u tom segmentu uskoro doći do nužnih promjena, kazala je petir.

Podsjetila je da je BiH Upitnik dobila u prosincu 2016, ali da on još nije popunjen i vraćen u roku koji je bio prethodno utvrđen, pa su rokovi pomaknuti do kasne jeseni.

-Taj proces traje predugo, u njemu se zaista ogledaju svi problemi BiH, te dugotrajnost njegova popunjavanja, nažalost, ne budi nadu da su svi akteri u BiH jednako zainteresirani za europski put zemlje, što me osobno žalosti, rekla je.

Kada će profunkcionirati Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički instrument EP-a i PSBiH? Hoće li EP pristati na poslovnik o radu i način odlučivanja kako je to predložila BiH – da za odluku moraju glasati dvije trećine članova unutar oba izaslanstva i svi članovi biroa Parlamentarnog odbora, bilo je jedno od pitanja

– Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje mora profunkcionirati čim prije, jer je on tijelo parlamentarne suradnje između BiH kao zemlje u pretpristupnom procesu i Europskog parlamenta. Neprihvatljivo je da BiH kao jedina zemlja u pretpristupnom procesu nema tu parlamentarnu vezu. Odbor ima zadaću razmotriti sve aspekte odnosa između EU i BiH, te posebno provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji se zapravo nefunkcioniranjem odbora krši. Apeli za funkcioniranje odbora poslani su sa svih strana, uključujući i BiH, te s najviših institucionalnih razina. Odbor funkcionira na isti način sa svim drugim zemljama i nema razloga da se način rada odbora dovodi u pitanje, rekla je Petir.

Razmotriti federalizaciju kao mogući model

Najesen se očekuje izvješće EK-a o napretku BiH, ali i Parlamenta EU, a vjerojatno i nova rezolucija Parlamenta EU o BiH. Upitana je li za to da se zadrži princip federalizma unutar BiH kod eventualne unutarnje reorganizacije BiH, Petir je kazala:

– Činjenica je sljedeća – da dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda – hrvatskog u potpunosti zanemarena. Čvrsto podržavam europski put BiH i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH, te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Za ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte