Hrvatski Medijski Servis
IZ MINUTE U MINUTU

Laži sarajevskih Goebbelsa

Pojedini sarajevski mediji i gotovo sve bošnjačke stranke svakodnevnim ponavljanjem laži kako HNS-ov prijedlog diskriminira same Hrvate u izboru izaslanika u Federalni dom naroda, držeći se Goebbelsove teorije kako će “sto puta ponovljena laž postiti istina”. Naročito omiljeno oružje velikobošnjačke propagande su Hrvati koji su odavno vazali sarajevske politike kojoj je cilj- Hrvate međusobno zavaditi lažnim tvrdnjama kako politika HDZ BiH odnosno HNS-a ovim prijedlogom favorizira hercegovačke, na račun bosanskih Hrvata, podijeliti ih i sukobiti i tako oslabiti njihov politički utjecaj.

Takvi ponavljači laži svoje tvrdnje o tome kako HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakona favorizira hercegovačke, a diskriminira bosanske Hrvate ne mogu potkrijepiti činjenicama. Oni o činjenicama šute,  prešućuju ih, jer razobličavaju njihove laži.

Činjenice- o kojima oni šute- zato iznosimo na svjetlo dana, a čitateljima prepuštamo da sami donesu zaključke.

A činjenice su sljedeće: Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH, svojevremeno nametnute od OHR-a, prema kojima se iz svake županije, odnosno županijske skupštine bire najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini. Na temelju tih odredbi tako je iz primjerice Goraždanske županije, gdje prema posljednjem popisu živi 23 Hrvata biran jedan izaslanik Hrvata, jednako kako i iz primjerice Posavske županije u kojoj živi 33.600 Hrvata. Kako zbog malobrojnosti iz Goraždanske županije Hrvati nisu mogle izabrati ni jednog zastupnika u županijsku skupštinu, u praksi se događalo da se netko od bošnjakih zastupnika preko noći proglasi Hrvatom i po automatizmu on stječe zakonsko pravo biti izabran u Hrvatski klub federalnog Doma naroda. Na sličan način birali su se hrvatski izaslanici iz drugih većinski bošnjačkih županija, što je omogućavalo Bošnjacima da izaberu trećinu izaslanika u hrvatski klub. Upravo s tom jednom trećinom, prema nametnutom izbornom zakonu, bošnjačke su stranke mogle izabrati predsjednika i dopredsjednika F BiH i Federalnu vladu, zaobilazeći stranke koje su osvojile većinsku podršku Hrvata na izborima.

Ustavni sud BiH presudio je kako su takvim odredbama Hrvati diskriminirani, jer glas Hrvata nije jednako vrijedio, što najočitije ilustrira činjenica o tome kako je jednako vrijedio glas 23 Hrvata iz Goraždanske i 33.600 Hrvata iz Posavske županije ( nominalno birali su po jednog izaslanika, mada su u praksi hrvatskog izaslanika iz Goradžda birali Bošnjaci).Ustavni sud BiH presudio je kako je Dom naroda, predstavništvo konstitutivnih naroda, te da ta institucija treba osigurati zastupljenosti konstitutivnih naroda, na način da svaki konstitutivni narod bude proporcionalno predstavljen u tom tijelu.

HNS-ovi kreatori izmjena Izbornog zakona pošli su upravo od toga te definirali u prijedlogu Člana 20.16. A, izmjena Izbornog zakona, da se “17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska županija bira 5, Srednjebosanska 4, Zapadnohercegovačka 3, Hercegbosanska 2, Zeničko-dobojska 1, Posavska 1 i Tuzlanska 1.

Ovaj model reflektira načelo proporcionalne predstavljenosti Hrvata, iz svake županije, na način da je broj izaslanika Hrvata iz svake pojedine županije srazmjeran udijelu Hrvata te županije u ukupnom broju Hrvata u F BiH.

Kako se došlo do broja hrvatskih izaslanika iz svake od županija? Pa tako što je ukupan broj Hrvata koji, prema popisu stanovništva iz 2013. živi u F BiH – 498.000 podijeljen na broj izaslanika Hrvatskog kluba doma naroda (17). Ta jednostavna računska operacija dovela je do zaključka da na 29.290 Hrvata “dođe” jedan izaslanik. Iz tog razloga iz Hercegovačke županije gdje su Hrvati najbrojniji biralo bi se pet izaslanika u Hrvatski klub, iz Srednjebosanske, koja je druga po brojnosti 4, i tako redom. S druge, pak , strane iz Sarajevske županije gdje je Hrvata manje od 15 tisuća i koji zbog svoje malobrojnosti ne mogu “dobaciti” ni do općinskih vijeća, a kamo li županijske skupštine, kao i iz Goradždanske županije, gdje ih je 23 ne bi se po HNS-ovom prijedlogu birao ni jedan izaslanik.

Dakle, riječ je o modelu koji na pravičan način, po načelu proporcionalnosti osigurava ravnomjernu predstavljenost ukupne hrvatske populacije u F BiH. I time otklanja dosadašnju diskriminaciju Hrvata, koja je omogućavala Bošnjacima da ih majoriziraju.

I to je glavni razlog zbog kojeg je HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, “trn u oku” političkog i medijskog Sarajeva. Oni bi, hinjeći zabrinutost za bosanske Hrvate, zadržali postojeće stanje, kako bi Hrvate i u budućnosti mogli majorizirati. No, to više nije moguće, budući je Ustavni sud BiH, ne samo proglasio neustavnim već doslovno i izbrisao odredbe Izbornog zakona koje su im to omogućavale. Bez novih odredbi, moguće je održati izbore 2018. godine, slažu se pravni eksperti, ali nije moguće u potpunosti sprovesti izborne rezultate, preciznije konstituirati Dom naroda Parlamenta F BiH, a bez njega izabrati predsjednika i dopredsjednike F BiH, Vladu F BiH, kao ni bošnjački i hrvatski klub Doma naroda Parlamenta BiH. Bošnjački mediji, i političari tvrde suprotno- da jeste. Aludiraju li time kako namjeravaju  i 2018. nezakonito uspostaviti vlast kao i 2010.? Pokazat će vrijeme.

P.S. U sljedećoj analizi pozabavit ćemo se, također, lažnim tvrdnjama kako Hrvati iz Bosne ne bi po HNS-ov prijedlogu mogli birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte