Hrvatski Medijski Servis
IZ MINUTE U MINUTU

Komšić podcjenio turski utjecaj na Bošnjake

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić javno je priznao kako je podcijenio utjecaj Turske na bošnjačku političku scenu upzorivši kako je ona odraz rivalstva dva ljutita protivnika- aktualnog turskog predsjednika Recep Tayyip Erdogana i turskog disidenta Fethullaha Gülena.

Komšić je, komentirajući, aktualna previranja u najvećoj bošnjačkoj stranci SDA-u rekao:”Podcijenio sam ovo što se dešava u Kantonu Sarajevo. Mislim da je to priča koja ima dublje korijene i bojim se da ono što se dešava u Kantonu Sarajevo, kada je riječ o SDA i onima koji otpadaju od SDA, zapravo na neki način prenošenje svojevrsne situacije iz turskog političkog života u smislu odnosa Erdogana i Gülena.”

Pri tomu je Komšić je dodao kako se radi o “dubokom procesu koji neće samo imati utjecaj na SDA, nego može imati utjecaja na Bošnjake, ali i Bosnu i Hercegovinu.”

Ovakvo Komšićevo dijagnosticiranje gibanja u bošnjačkom političkom miljeu je znakovito, ne zbog njegove političke mudrosti koje Komšiću itekako nedostaje, nego zbog potencijalnog uvida u taj milje koji je upravo njega programirao da u dva mandata većinom bošnjačkim glasovima postane član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Strukture SDA, koje se sada raslojavaju, bile su bezrezervni podupiratelji otimanja glasačke volje Hrvata u BiH a Komšić je upotrijebljen kao alatka kojom se uklanjala ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.

Komšićevo aktualno upiranje prstom kako su dešavanja unutar sarajevskog kantonalnog SDA “na neki način prenošenje svojevrsne situacije iz turskog političkog života u smislu odnosa Erdogana i Gülena,” zapravo znači njegovo (ne)izravno priznavanje kako je i on lansiran u Predsjedništvo BiH i uopće na političku pozornicu BiH na valovima bošnjačkog nadahnuća turskim ambicijama na Balkanu. Gledajući kroz takve naočale Komšićev politički aktivizam dolazi se do opravdanog pitanja – je li i on produkt oživljavanja neootomanskih težnji u BiH? Također se legitimnim čini i pitanje zašto baš sada Komšić govori o političkom rastakanju SDA i Bošnjaka na Erdoganiste i Güleniste? Je li Komšić tako uzvraća arhitektima bošnjačke političke dominacije u BiH udarac zbog uskraćivanja podrške mu da se i po treći puta domogne fotelje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u BiH mimo glasačke volje tog naroda? Ili su, pak, tvorci bošnjačke političke orijentacije shvatili da su driblinzi s Komšićem „pročitana knjiga“ koja nailazi na otpor kako hrvatske tako i međunarodne javnosti?

Ako je točno to što Komšić govori da se kantonalni sarajevski SDA i Bošnjaci dijele na pristaše Erdogana i na pristaše Gülena onda to znači potvrdu kako su SDA kao najveća bošnjačka stranka, a posljedično tome u stanovitoj mjeri i Bošnjaci, inspirirani Turskom a ne Europskom unijom za koju se ta stranka deklarativno zauzima. Opredijeljenost za Erdogana s jedne , i Gülena s druge strane, nisu putokazi koji će usrećiti BiH jer između ove dvojice „najvećih Turaka“ nema ideoloških razlika. I Erdogan i Gülen prakticiraju, jedan otvoreno a drugi nešto sofisticiranije, afirmaciju političkog islama.

No ovdje je nužna jedna digresija – Gülen, koji trenutačno živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u svojem političkom repertoaru ima evidentiran početak dijaloga s Vatikanom i židovskim organizacijama što ga čini prihvatljivijom adresom za dijalog sa Zapadom no što je to Erdogan. S druge strane Erdogan, koji otvorenije zastupa neootomanske pretenzije, u svojim rukama drži snažne poluge vlasti u Turskoj koja ekonomski raste, što mu namiče dodatne količine moći. Eventualna dvojba SDA i Bošnjaka između Erdogana Gülena generira novu dimenziju ne samo bošnjačkog političkog pozicioniranja nego i međunacionalnih i međuvjerskih odnosa u BiH, pa i njenog geopolitičkog situiranja.

Erdogan i Gülen, nekadašnji politički saveznici, sada su nepomirljivi politički neprijatelji. Ako bi se njihova međusobna nesnošljivost prelila u SDA-ovsko bošnjački milje, to bi u BiH moglo stvarati predispozicije za produciranje novih količina nestabilnosti koje su u suprotnosti s euroatlantskim integracijama.

Čini se kako se proizvođačima komšićevskog obespravljivanja Hrvata u BiH, sada takva igra vraća kao bumerang s kamatama./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte