Hrvatski Medijski Servis
IZ MINUTE U MINUTU

GUDELJ: Bez promjena Izbornoga zakona čeka nas sigurno propadanje države

Gost radijske emisije Res Publica koju uređuju i vode članovi Hrvatskog studentskog politološkog foruma bio je Jurica Gudelj,  glavni urednik portala Dnevnik.ba.

Razgovarala: Ana Sušac

Kako komentirate najnovije izjave Dragana Čovića da HNS prelazi na plan B?

To je jedna jako važna njegova izjava obzirom da je kriza sa izbornim pravilima, odnosno promjenom izbornih pravila, ušla u svoj zenit. Dok je trajala debata o tomu što ako se izborna pravila ne promijene do raspisivanja izbora , a SIP je to učinio prošloga tjedna,Dragan Čović je cijelo vrijeme govorio da ima razrađen i plan A i plan B i plan C. Pošto su sada raspisani izbori  onda je, i jučer tijekom susreta sa Dodikom i predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, ali i na konferenciji za medije nakon Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, rekao kako je sada došlo vrijeme za plan B. A taj plan B podrazumjeva da stranke HNS-a više neće sudjelovati u pregovorima o promjeni Izbornoga zakona budući da je njihov stav da se nakon raspisivanja izbora Izborni zakon više ne može mijenjati i da bi to bio opasan presedan. Kasnije se pokazalo da se taj plan B o kojem on govori ,odnosi na sastav koalicija. Dakle, on je rekao da bi jedne koalicije pravili da je promijenjen Izborni zakon i da je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda zajamčeno, međutim, kako se to nije dogodilo, oni će sada praviti malo drugačije koalicije. Kako će to u praksi točno izgledati, zasad još uvijek nije jasno ni poznato, ali ono što jeste poznato je to da su hrvatske stranke iz HNS-a i službeno ušle u kampanju i uskoro trebamo očekivati imena nositelja lista i kandidata za pojedine funkcije, no, javnost najviše zanima tko će biti kandidat HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva. Ja mislim da će to ponovno biti gospodin Dragan Čović.

U Mostaru je prošle srijede obilježen Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Kako komentirate činjenicu da o manifestaciji koju su na Partizanskom groblju upriličili Fadil Novalić i Denis Zvizdić – nisu bile obaviještene mostarske gradske vlasti?

To je jedna tema koja se u kontinuitetu zloupotrebljava, ne samo u Mostaru nego u svim društvima u BiH. Antifašistička borba se pokušava dovesti u određenu povezanost sa događajima iz posljednjega rata gdje se jedna strana pokušava prikazati kao dobri momci, a druge strane kao loši momci. To je jedna nit tog kontinuiteta koja je vidljiva do danas i to je ono što se dogodilo i u srijedu gdje smo vidjeli da dužnosnici, u prvom redu SDA, pokušavaju sebe i svoju politiku prikazati antifašističkom, a druge politike fašističkim – što je u najmanju ruku smiješno.To je jeftino politikanstvo kojim se na jedan najprizemniji način pokušavaju kupiti određeni politički bodovi, ali je ta igra vrlo opasna zato što prilično snažno udaljava naša društva iako bi nas bilo koja politika trebala povezivati. Međutim, ovo je jedan jasan primjer kako se i tamo nema gdje nema potrebe prave podjele odnosno produbljuju jazovi među nama.

Do kada će Mostar biti stigmatiziran kao grad slučaj?

Pa ja bih rekao da je država Bosna i Hercegovina veći slučaj od Mostara. Mislim da se Mostar neopravdano naziva takvim, možemo slobodno reći pogrdnim imenima. Grad slučaj – što to znači? To je jedna ružna etiketa koja se lijepi ovom gradu. Mostar ima svoje probleme, ali ima ih i cijela država BiH. Očekuje se da bi problem zbog neodržavanja izbora trebao biti riješen u dogledno vrijeme. Gotovo je sigurno da, čak i ako se dogovori model provedbe izbora za Mostar, to neće biti provedeno u praksi sve do onog trenutka dok se ne riješe problemi izbornog zakona na višim razinama, odnosno dok se ne riješi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Mislim da Mostar zaslužuje bolje, da građani ovog grada zaslužuju više i bolje i da nama ovdje treba vrlo malo da postanemo jedan pravi, moderan, europski, grad.

Čak se i za probleme na razini države, posebno u kontekstu Izbornog zakona, rabi termin „mostarizacija“. Što možemo očekivati nakon izbora s obzirom da taj zakon nije promijenjen, a izbori su raspisani?

To je često pitanje koje se već nekoliko mjeseci poteže  i nitko sa sigurnošću na njega ne može odgovoriti. Mislim da u ovome trenutku nitko ne zna što će biti nakon izbora. Imamo činjenice koje govore da je Ustavni sud prekrižio jednu rečenicu u Izbornom zakonu koja govori kako se treba popuniti federalni Dom naroda. Sada te rečenice više nema i mi u ovome trenutku ne znamo kako će se federalni Dom naroda popuniti i hoće li se popuniti. Ako nemamo federalnog Doma naroda nemamo onda ni izvršne vlasti u Federaciji, nemamo ni državnoga Doma naroda , a time ni izvršne vlasti na razini države. To je ta „mostarizacija „ koja se spominje. Naime, vuče se jedna jasna paralela između mostarskog Gradskog vijeća koje je zbog iste stvari nepopunjeno i nemamo ga već punih 6 godina i dakle, prijeti nam da isto to dobijemo na razini države, da nemamo zakonodavno tijelo  do kraja formirano, a time ni izvršnu vlast. Nekako je u Mostaru napravljena ta, da tako kažem, začkoljica da je ipak neka vlast ostala skoncentrirana u rukama gradonačelnika. Međutim, na razini Federacije i države Bosne i Hercegovine je veliko pitanje hoće li se to tako moći riješiti.Velika je neizvjesnost pred nama, nakon izbora ćemo napokon vidjeti što će biti od ove države – hoće li se spasiti ili će propasti.

Može li se sa postojećim Izbornim zakonom na snazi u bliže vrijeme uopće očekivati nadvladavanje međunacionalnih kriza?

Jako teško. Dok god postoji mogućnost da jedan narod drugom bira predstavnike to će neminovno generirati nove krize, nova neslaganja i sukobe, a mi se u međuvremenu nećemo baviti nikakvim drugim temama osim temom izbornog zakonodavstva, legitimnog predstavljanja, tko je koga izabrao, tko koga zastupa i predstavlja. To je jedan veliki problem i to  pitanje legitimnog političkog predstavljanja je osnovni preduvjet za bilo kakav napredak ovoga društva i ove države. Dok god se to pitanje ne riješi, mi ćemo živjeti ovako kako živimo zadnjih 20-25 godina, ništa se neće promijeniti. Dakle, ono što je bilo jučer, čeka nas i sutra. Tek kad bi se to pitanje riješilo, a ja vjerujem da se u skorije vrijeme hoće riješiti, tek tada dobijamo preduvjet da ovdje nešto mijenjamo, da na neki način ovo društvo krene napredovati. Do tada, čeka nas stagnacija, a ona je, znamo svi – propadanje./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte