Hrvatski Medijski Servis

DVA OKRUGLA STOLA U BANJA LUCI Tko pomaže povratak i ostanak Hrvata u RS, a tko kuka i pomagatelje napada?

Okrugli stol u Banja Luci okupio hrvatske udruge, predstavnike Hrvata u RS, te Hrvatskog sabora i vlade

U šest dana dva okrugla stola o stanju, položaju, povratku, obnovi i perspektivi Hrvata u Republici Srpsdkoj. Prvi je organizirao Josip Jerković, dopredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda, a drugi je organiziran od Europske akademije Banjalučke biskupije. U prijevodu jedan politički pristup, a drugi duhovni.

Na prvi pogled pohvalno da se u par dana skreće pozornost javnosti na položaj Hrvata u RS-u. Nažalost, bila su to dva potpuno drugačija koncepta, ali je očito da su oba skupa bila politička i poslužila za političko predstavljanje. Kako ne bi pogriješili predstavit ćemo i popis sudionikana jednom i drugom skupu.

Tako su na okruglom stolu sudjelovali predstavnici Udruge Sveti rok iz Kotor Varoši, udruge Kotorvarošana, udruge Altruist, udruge Povratnik iz Tselića, Udruge za održivi povratak Rodna gruda iz Doboja, udruge Zov Plehana, Zajednice povratnika Gornji Višnjik, Udruge za regionalni povratak, razvoj i zaštitu okoliša iz Ivanjske, udruge povratnika Novo Selo- Brod, Udruge Spir Bosanske Krajine

Dopredsjednik RS Josip Jerković je okupio predstavnike Hrvatskog Sabora ( dr Božo Ljubić i Ljubica Maksimčuk) i Vlade, preciznije središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (Ivana Perkušić), Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje RH (Nikola Mažar), veleposlanika i generalnog konzula RH u BiH Ivana del Vechia i Zltaka Kramarića, predsjednike općinskih vijeća Broda i Dervente, ministra u Vladi Republike Srpske Davora Čordaša, te predstavnike udruga Hrvata, kako onih koji žive u BiH, ali i onih koji su već 20-25 godina u Republici Hrvatskoj.
Tako su na okruglom stolu sudjelovali predstavnici Udruge Sveti rok iz Kotor Varoši, udruge Kotorvarošana, udruge Altruist, udruge Povratnik iz Tselića, Udruge za održivi povratak Rodna gruda iz Doboja, udruge Zov Plehana, Zajednice povratnika Gornji Višnjik, Udruge za regionalni povratak, razvoj i zaštitu okoliša iz Ivanjske, udruge povratnika Novo Selo- Brod, Udruge Spir Bosanske Krajine, udruge povratnika, raseljenih i izbjeglih iz Naših ognjišta iz Teslića, udruge Kulenovac iz Markovca, udruge Briševo i Nazaret i Liskovac iz Zagreba, udruge Gornja Vrela- Gornji Klakar- Dobra Voda, udruga Šimićana iz Šimića i Caritasa banjalučke biskupije.
Aničić i Piplović iz Europske akademnije Banjalučke biskupije su okupili predstavnike Hrvatskog sabora, konzula RH u BiH, demografa iz RH, predstavnike udruga, političke predstavnike hrvatskog naroda u BiH, predstavnike crkve.

Zvuči lijepo i reprenzativno.

Već na prvom skupu se vidjelo što je bio čiji politički cilj. Ljudi iz politike su rekli svoje, prezentirali stanje i predložili moguća rješenja. Ali, pokazala se uloga tkz. nevladinih udruga. Dok su udruge iz BiH (RS) tražile pomoć za one koji su tu i žive kako bi uopće opstali na tom prostoru, udruge iz RH su osule kritiku, ali samo po predstavnicima Hrvata u tijelima RS-a, ali ne svih. Njima ne smetaju Hrvati u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje od četiri ni jednog nisu izabrali, tri su birali Srbi, a jednog Bošnjaci. Ni u Vijeću naroda od osam ne smetaju drugi, osim onaj jedan iz HDZ BiH. No, valjaju im dužnosnici HDZ RH od kojih očekuju pomoć kako bi tobože pomagali Hrvatima u RS-u, a najviše sebi u RH. Ipak na tom skupu su donijeti zaključci koje još jednom donosimo i koji su jedino mogući, žele li Hrvati uopće opstati na prostoru RS.

ZAKLJUČCI SA SASTANKA (OKRUGLI STOL) DUŽNOSNIKA HRVATA U REPUBLICI SRPSKOJ I UDRUGA KOJE DJELUJU NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE HRVATSKE

1.Politički predstavnici Hrvata u Republici Srpskoj
Zanimljivo je kojim žarom se napadaju predstavnici Hrvata u Republici Srpskoj i to samo sa jednim ciljem, da nas uopće i ne bude. Zanimljivo je kako nam ne smetaju Hrvati koje je birao SDS, SDA, SP, SNSD, ali nam smetaju oni koji su iz hrvatskih stranaka koje su birali Hrvati. Samo je jedan odgovor kako dalje? ZAJEDNO.

2.Sadašnje stanje u institucijama Republike Srpske;
Dopredsjednik iz hrvatske koalicije.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske, od četiri Hrvata jedan SDS, jedan SP, jedan SDA, jedan SNSD.
U Vijeću naroda , jedan SDS, jedan SP, dva SNSD, jedan SDA, jedan HS, jedan HDZ 1990, jedan HDZ BiH.
Vlada, jedan SNSD, jedan SP, jedan HDZ BiH. Kao što vidimo većinu su birali Srbi i Bošnjaci . Želimo li da tako ostane? Ako ne, još jednom je odgovor ZAJEDNO.

3.Danas Hrvati jedino imaju pomoć od svojih dužnosnika u Republici Srpskoj i od Vlade Republike Hrvatske. Nužno je osigurati veću uvezanost svim institucijama koje pomažu u opstanku Hrvata u Republici Srpskoj, te promovirati zajedničke projekte.

4.Izabrane predstavnike Hrvata iz BiH u Hrvatski Sabor upoznati sa našom stvarnom pozicijom i očekivati je od njih još veću uključenost u projekte pomoći, ali i traženja rješenja za opstanak Hrvata u Republici Srpskoj. Diplomatska predstavništva RH u BiH staviti u funkciju opstanka Hrvata u Republici Srpskoj i lobiranju za projekte.

5. Nastaviti sa projektima obnove i održivosti povratka. Veliki problem je useljivost kuća. Vraća se uglavnom starija populacija. Ne treba zaboraviti kako je u prvim godinama taj proces bio potpuno onemogućen od tadašnjih vlasti RS.

6. Podupirati gospodarske projekte, jer je to jedini način opstanka. Osim nekoliko poduzetnika u Posavini, Derventi, Brodu, Šamcu, Modriči, Pelagićevu i nešto u banjalučkom prostoru Kotor Varoš, Banja Luka, drugih ulaganja i nema. Pitanje je kako vratiti mlađe ljude i uposliti ih kod navedenih poduzetnika kada su već 22-25 godina izvan BiH i uposleni su ili su na skrbi u Republici Hrvatskoj.

7. Pitanje revitalizacije Hrvata u RS je skoro nemoguće u ovoj fazi, ali treba stvarati uvjete za mlađe kako bi ponovo našli smisao života u svom starom zavičaju.

8. Značajno je podupirati kulturne i humanitarne institucije Hrvata u RS-u kao što su primjer Napretka u Derventi i Caritasa u Banja Luci.

9. Nužno je podupirati i po svaku cijenu omogućiti rad jedinog KŠC u RS-u „Ivan Merc“ u Banja Luci, jer je to sada jedina škola koja radi po hrvatskom školskom programu u RS-u.

10. Podupirati rad Katoličke crkve na terenu i održati što više župa aktivnim i u životu. Skoro sve crkve su obnovljene, ali to je nedovoljno kako bi župe opstale, jer bez vjernika to je praktično nemoguće.

Dopredsjednik Jerković reče da namjerava organizirati i sastanke s političkim predstavnicima Hrvata u RS-u, ali i s Katoličkom crkvom u BiH, kako bi se stavovi približili i donijeli bolji uvjeti za život malobrojnih Hrvata u ovom entitetu.

Akademičari pozvaše na prvi pogled slične sudionike, ali samo na prvi pogled. Pokušali su skupu dati akademski, vjerski, prognanički i humani karakter, ali očito je što je cilj ovog okupljanja.

Politički predstavnici Hrvata u RS-u nisu ni pozvani, osim predsjednika Kluba Hrvata u Vijeću naroda koji već 26 godina živi u Zagrebu.Tek na intervenciju predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora RH, zovu se dan prije skupa, dopredsjednik i ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a.

Udruge koje rade i žive na prostoru RS-a se i ne zovu, već samo udruge iz Zagreba koje tu žive već preko 25 godina i kao bore se za povratak i one malobrojne koji su još tu.

Politički predstavnici su predsjednici minornih stranaka kao što su Posavska stranka i Hrvatska stranka (bivši NHI). Naravni ni oni ne žive, niti rade u RS-u, već u FBiH (Orašje i Travnik), ali i tako minorni dovoljno dobri da pljuju po HNS-u i HDZ BiH.

Generalni konzul koji bi trebao predstavljati interese RH u BiH i biti nepolitičan, jasno politički opredjeljen, na stranu akademičara koje promovira od kada je došao u Banja Luku. Osim kukanja i pokušaja političke i svake diskriminacije predstavnika Hrvata u RS-u nisu se donijeli nikakvi zaključci.

Predsjednik Odbora za vanjske poslove Hrvatskog Sabora dr. Miro Kovač, na okruglom stolu Europske akademije Banjalučke biskupije, dao je potporu borbi Hrvata za jednakopravnost u entitetu Republike Srpske, ali i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Naglasio je važnost poštivanja legitimno izabranih Hrvata u Bosni i Hercegovini, tako i u entitetu Republike Srpske. Izrazio je zahvalnost dopredsjedniku RS Josipu Jerkoviću i ministru Davoru Čordašu za njihov dosadašnji rad, kako na političkom planu tako i na planu povratka i obnove. Istaknuo je nužnost davanja potpore radu Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini.

Ministar Čordaš upoznao je nazočne s projektima obnove i povratka Hrvata u Republiku Srpsku. U RS-u je obnovljeno 5163 kuća, veliki dio stanova je vraćen, ali na žalost i prodan.
-U Republici Srpskoj je obnovljeno 5 163 kuća
-U Vrhbosanskoj nadbiskupiji 4 400
-U Banjalučkoj biskupiji 702
-U Mostarsko-Trebinjskoj biskupiji 61

Značajan je i Regionalni stambeni program u kojem će se obnoviti značajan broj kuća Hrvatima u BiH. Obnovu ne prati povratak jer je veliki problem u zapošljavanju, tako da se uglavnom vraća starija populacija. Od 150 000-180 000 Hrvata iz popisa 1991., na popisu iz 2013. ostalo ih je oko 30 000, a realan broj koji žive tu svaki dan je i duplo manji./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte