Hrvatski Medijski Servis

DOKUMENTI Ovo su izmjene Izbornog zakona o kojima je danas trebao raspravljati Zastupnički dom Parlamenta BiH

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas je trebaoi razmatrati Zahtijev za usvajanjem Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kojeg je već usvojio Dom naroda Parlamenta BiH nakon što je Ustavni sud BiH odbacio zahtijev Kluba Bošnjaka da je predloženim izmjenama povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, ali je sjednica odgođena zbog nedolaska zastupnika SDS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, usvojene izmjene Izbornog zakona odnose se na izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izbor izaslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta i izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

Izbor članova Predsjedništva BiH

Kako bi se onemogućilo da jedan narod drugom bira člana Predsjedništva BiH članovi Predsjedništva BiH iz FBiH (Bošnjak i Hrvat) birali bi se, prema već usvojenim izmjenama Izbornog zakona u Domu naroda, tako što bi se osnovne izborne jedinice (općine) grupirale u ad hoc izborna područja A, B i C. Izborno područje A činile bi općine u kojima Bošnjaci čine 2/3 većinu, izborno područje B činile bi općine u s dvotrećinskom većinom hrvatskog stanovništva, a izborno područje C općine u kojima ni jedan ni drugi narod nema dvotrećinsku većinu,  prema popisu stanovništva iz 2013.

Birači s cijelog područja Federacije mogu glasovati za hrvatskog ili bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, ne za oba. Izabranim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH smatrao bi se onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova, pod uvijetom da je dobio veći broj glasova u izbornom području A i C, nego u izbornom području B i C. Ako takav ne postoji uzima se sljedeći s liste po broju glasova i tako do kraja liste.

Izabranim hrvatskim članom Predsjedništva BiH, pak, smatrao bi se onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova, pod uvijetom da je dobio veći broj glasova u izbornom području B i C, nego u izbornom području A i C. Ako takav ne postoji uzima se sljedeći s liste po broju glasova i tako do kraja liste.

Svi birači s područja cijele Federacije BiH, imaju, dakle, pravo birati ili hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva, a uvođenjem izbornih područja A, B i C, onemogućava se da višestruko brojniji Bošnjaci izaberu oba člana Predsjedništva, što se u prošlosti u dva navrata događalo izbornom Željka Komšića predominantno bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana državnog vrha BiH.

Istina, ovim prijedlogom, napominje Hrvatski Medijski Servis, ne provodi se presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, koje nalažu da se svim osobama s pravom glasa u BiH, bez obzira na nacionalnost omogući kandidiranja za Predsjedništvo BiH, što je sada omogućeno samo Srbima u RS, te Bošnjacima i Hrvatima u FBiH. Razlog je što je za provedbu te presude potrebno izmjeniti Ustav BiH, za što je nužno osigurati dvotrećinsku većinu u Parlamentu BiH, što je, pokazalo se u protekle 22 godine, nemoguća misija.

Izbor izaslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta

Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, usvojene u Domu naroda Parlamenta, koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda federalnog parlamenta slijede obrazloženja iz presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića da je Dom naroda predstavništvo konastitutivnih naroda, a ne županija, te da konstitutivni narodi trebaju što potpunije biti predstavljeni i kroz poštivanje načela da jedan narod drugome ne bira predstavnike, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Naime, Ustavni sud BiH odlukom od 1. prosinca 2016. ocjenio je neustavnom odredbu Izbornog zakona po kojoj se iz svake županije/kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, a nakon što Parlament BiH, nije u roku od 6 mjeseci izmjenio tu odredbu Ustavni ju je sud stavio izvan snage.

Ta odredba omogućavala je da se iz kantona s bošnjačkom većinom izabere pet ili šest izaslanika Hrvata, ili onih koji bi se naknadno proglasili Hrvatima, koje u županijske skupštine nisu izabrali sami Hrvati, već Bošnjaci. Na temlju nametnutih izbornih i amandmana na Ustav FBiH, to je u konačnici omogućavalo izbor predsjednika i dva dopredsjednika F BiH te Vlade FBiH, bez onih koji su na izborima dobili većinsku potporu hrvatskih birača.

Druga, od Ustavnog suda proglašena neustavnom i poništena odredba Izbornog zakona BiH je ona koja definira koliko se iz svakog od 10 kantona/županija u F BiH bira izaslanika, svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

Prijedlog HNS-a, usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH predviđa izbor izaslanika svakog konstitutivnog naroda i ostalih srazmjeran udijelu svakog naroda u svakom od kantona u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu iz 2013.

Tako bi se 17 izaslanika u Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamenta F BiH biralo na način da bi se iz skupština Sarajevske i Tuzlanske županije birala po 4 izaslanika, iz Zeničko-dobojske i Unsko-sanske po tri, te iz Hercegovačko-neretvanske, Srednjebosanske i Bosanskopodrinjske županije po 1 izaslanik.

Klub Hrvata federalnog doma naroda, koji također broji 17 izaslanika, popunio bi se s 5 izaslanika koja bi birala Skupština HNŽ, 4 izaslanika birao bi parlament Srednjenosanske, 3 parlament Zapadnohercegovačke, a 2 parlament Hercegbosnake županije, dok bi se po jedan izaslnik birao iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije.

Najveći broj od 17 izaslanika u Klub Srba davala bi Sarajevska županija (4), po tri srpska izaslanika birala bi se iz Hercegbosanske i Unnsko-sanske županije, po 2 iz Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske i 1 iz Srednjebosanske županije.

Klub Ostalih koji broji 7 izaslanika birao bi se tako što bi se iz Sarajevske županije birala 3 izaslanika, iz Tuzanske i Zeničko-dobojske po 2, te Unsko-sanske 1.

Otklanjanje diskriminacije

Za razliku od odredbi Izbornog zakona, koje je Ustavni sud BiH poništio, jer su bile diskriminirajuće buduće je primjerice isti broj izaslanika Hrvata, po 1 biran iz Goraždanske, u kojoj žive 23 Hrvata i Posavske u kojoj živi 35.000 Hrvata, ovaj model dokida tu diskriminaciju i omogućava proporcionalan izbor izaslanika u odnosu na broj pripadnika pojedinog naroda u svakoj od županija u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH. Prigovori kako ovaj prijedlog diskriminira sarajevske Hrvate, jer se prema njemu ne bira ni jedan hrvatski izaslanik iz Sarajevske županije otpadaju, budući u Sarajevskom kantonu živi gotovo trostruko manje Hrvata od broja potrebnog za izbor jednog izaslanika.

Izbori vijećnika u GV Mostar

Treći dio izmjena i dopuna Izbornog zakona odnosi se na definiranje izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, nakon što je Ustavni sud po zahtijevu Kluba Hrvata ocjenio neustavnim i stavio izvan snage postojeće odredbe Izbornog zakona kao diskriminirajuće, budući je različit broj birača u šest mostarskih gradskih područja birao jednak broj gradskih vijećnika, pa glas svakog birača nije imao istu vrijednost.

Na sličan način kao i za izbor izaslanika u Dom naroda, prijedlog HNS BiH, kojeg je već usvojio Dom naroda Parlamenta BiH, otklanja ovu diskriminaciju, predlažući izbor vijećnika iz gradskih izbornih područja koji je srazmjeran broju birača. Suština prijedloga je da bi u Mostaru vrijedilo pravilo, koje vrijedi i u svim drugim jedinicama lokalne samuprave u BiH da glas svakog birača vrijedi jedanako.

Protivljenje bošnjačkih stranaka

SDA i druge bošnjačke stranke ponavljaju da im je ovakav prijedlog neprihvatljiv jer osigurava dominaciju Hrvata u Mostaru nad Bošnjacima. No, to je nemoguće ima li se u vidu da je Hrvata u Mostaru svega 5 posto više od Bošnjaka, a da se ključne odluke prema nametnutom gradskom statutu, izbor gradonačelnika i gradske uprave, te proračuna donose dvotrećinskom većinom, piše HMS. Uz to u nametnutom statutu Mostara, kao i u predloženom izbornom modelu za Mostar postoje odredbe o minimalnom (4) i maksimalnom (15) broju vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda, te ostalih (1). Također, svaki od nacionalnih klubova vijećnika ima pravo veta na odluke Gradskog vijeća, kojima se, po ocjeni tog kluba povrijeđuje vitalni nacionalni interes.

Unatoč tomu što je evidento kako u Domu naroda već usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona, predložene od Kluba Hrvata, otklanjaju diskriminaciju iz Izbornog zakona koju je potvrdio i Ustavni sud, te se njima provode presude Ustavnog suda, u izboru izaslanika za Federalni dom naroda i Gradsko vijeće Mostara, te omogućava, o čemu, također, govori presuda Ustavnog suda “da jedan narod drugom ne bira predstavnika”, da Hrvati, kako i Bošnjaci mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH,  bošnjačke stranke, SDA, SBB, SDP i DF kao i SDS već su najavile, kako će danas u Zastupničkom domu Parlamenta BiH glasovati protiv Izmjena i dopuna Izbornog zakona. Kako nemaju argumenata kojima bi oborili ove zakonske izmjene koriste se već poznatim mantrama, kako prijedlozi HNS-a vode “daljnjim etničkim podjelama”, kako su “diskriminirajuće” i slično, te činjenicom da imaju većinu u tom Domu. Suštinski razlog zbog kojeg bošnjačke stranake odbijaju prihvatiti predložene izmjene Izbornog zakona je zadržavanje statusa quo odnosno mogućnosti da se Hrvate ponovo može majorizirati u izboru člana Predsjedništva BiH, te izvršne vlasti u FBiH, kao što je to već činjeno u dva mandatna razdoblja kroz izbor Željka Komšića te formiranje federalne vlasti poznate pod nazivima “Alijansa” i “Platforma”. Formiranje federalne vlasti, bez predstavnika Hrvata, ne samo da neće biti više moguće na zakoniti način, jer je Ustavni sud stavio van snage odredbe koje su to omogućavale, već ne usvoje li se izmjene Izbornog zakona, sukladno presudi Ustavnog suda, vlast u FBiH neće moći biti formirana uopće nakon izbora 2018.

Na OVOM LINKU možete pročitati  Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojeg je usvojio Dom naroda Parlamenta BiH, a o kojem se danas trebao izjasniti i Zastupnički dom državnog parlamenta.

O ISTOJ TEMI: DOKUMENTI UMJESTO PROIZVOLJNIH INTERPRETACIJA Što zaista piše u Odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji B.Ljubića?

/HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte