Hrvatski Medijski Servis

DONOSIMO Evo što sadrže dva modela HNS BiH za izbor izaslanika u federalni Dom naroda

Nakon što je krajem prošle godine Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, HDZ BiH i HNS BiH izradili su prijedlog izmjena izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Hrvatski Medijski Servis dobio je na uvid dokumente koji sadrže dva prijedloga reforme Izbornog zakona, koji se odnose na način izbora izaslanika u Dom naroda F BiH.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odredbe Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Izbornog zakona BiH u kojem stoji: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. točka a-j, gdje se precizno određuje broj delegata svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija.

Zahvaljujući ovim odredbama nametnutim od visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha, Bošnjaci su mogli izabrati sve izaslanike u Bošnjački klub, tri četvrtine izaslanika u srpski i jednu trećinu izaslanika u hrvatski klub Doma naroda Parlamenta F BiH, te tako izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH bez stranke ili koalicije koja je na izborima dobila podršku većine hrvatskih birača, što se u dva mandatna razdoblja i dogodilo kada je bošnjačka koalicija predvođena SDP-om formirala vlast u F BiH, poznatiju kako “Alijansa” i “Platforma”.

Ustavni sud BiH ocjenio kako spomenute odredbe izbornog zakona nisu u skladu s natkrovljujućim ustavnim načelom konstitutivnosti naroda, jer konstitutivnim narodima ne omogućavaju izbor njihovih legitimnih predstavnika u Dom naroda, čime se krši i načelo o jednakopravnosti naroda. To je bilo moguće jer postojeći Izborni zakon nije omogućio da konstitutivni narodi budu proporcionalno predstavljeni, što najbolje ilustrira primjer da se iz Goraždanske županije u kojoj prema popisu stanovništva živi 23 Hrvata birao jedan izaslanik u Hrvatski klub federalnog Doma naroda, kao i iz Posavske županije u kojoj živi 35.000 Hrvata. Tako Hrvate i u ovom sazivu Doma naroda PFBiH predstavljaju izaslanici koji su se, preko noći proglasili Hrvatima, da bi ih bošnjačka većina iz većinski bošnjačkih županija izabrala u Hrvatski klub federalnog Doma naroda poput Edima Fejzića i Nirveta Beganovića.

Prvi model izbora izaslanika u Dom naroda

Prvi prijedlog HZ BiH i HNS-a, kako piše Hrvatski Medijski Servis, pridviđa da se iz svake županija bira broj izaslanika svakog konstitutivnog naroda koji bi bio srazmjeran učešću tog naroda u ukupnom broju Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u F BiH prema popisu stanovništva iz 2013.

Prema ovom modelu izaslanici iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama / kantonima brali bi se na sljedeći način:

a) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Tuzlanska županija bira pet (5) izaslanika, Sarajevska četiri (4) izaslanika, Zeničko-dobojska tri (3) izaslanika, Unsko-sanska tri (3) izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog (1) izaslanika i Srednjobosanska jednog (1) izaslanika iz reda bošnjačkog naroda.

b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Hercegovačko-neretvanska županija bira pet (5) izaslanika, Srednjobosanska četiri (4) izaslanika, Zapadnohercegovačka tri (3) izaslanika, Herceg-bosanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika, Posavska jednog (1) izaslanika i Tuzlanska jednog (1) izaslanika iz reda hrvatskog naroda.

Prvi prijedlog precizno definira broj izaslanika svakog konstitutvnog naroda i ostalih iz svake županije

 

c) 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Sarajevska županija bira četiri (4) izaslanika, Herceg-bosanska tri (3) izaslanika, Unsko-sanska tri (3) izaslanika, Tuzlanska dva (2) izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska dva (2) izaslanika i Srednjobosanska jednog (1) izaslanika iz reda srpskog naroda.

d) 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Sarajevska županija bira tri (3) izaslanika, Tuzlanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika i Unsko-sanska jednog (1) izaslanika iz reda ostalih.

Drugi tzv „Dionički model“ popunjavanja Doma Naroda F BiH

Drugi model HDZ BiH i HNS BiH za izbor izaslanika u federalni dom naroda predlagači su nazvali „Dionički model“. On je rješenje bazirano na točnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova („dionica“) koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Potom, nadležno tijelo za provedbu izbora u Bosni i Hercegovini, (SIP BiH) vrši dodjelu mandata za Dom naroda na slijedeći način: postotak sudjelovanja svakog političkog subjekta u klubu konstitutivnih naroda, odnosno ostalih određuje se na način da se broj stanovnika konstitutivnog naroda, odnosno ostalih u kantonu podjeli s brojem stanovnika odnosnog naroda, odnosno ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine, nakon čega se tako dobiven broj dijeli s brojem izabranih zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona iz reda svakog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih. Ostale, dosta komplicirane detalje ovog modela možete pročitati iz dokumenta kojeg objavljuje HMS.

 

Drugi tzv. “Dionički model” predviđa složeniji način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta F BiH

Ranije su u javnost procirila tri prijedloga HDZ BiH i HNS BiH o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, kojim bi se osiguralo da u “državni vrh” zemlje budu izabrani predstavnici konstitutivnih naroda, odnosno spriječilo da u budućnosti jedan narod drugom bira predstavnike u Predsjedništvo BiH. Tri prijedloga za izbor Članova Predsjedništva BiH i dva modela izbora izaslanika u federalni Dom naroda, kao i prijedlog izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bit će uskoro predstavljeni na konferenciji u Neumu, te poslužiti kao osnova za pregovore s bošnjačkim i srpskim strankama o izmjenama Izbornog zakona BiH. Inače za izmjenu Izbornog zakona Bih potrebno je osigurati nadpolovičnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta BiH

Ustavni sud BiH, podsjeća Hrvatski Medijski Servis, dao je rok Parlamentarnoj skupštini BiH od 6 mjeseci da izmjeni neustavne odredbe Izbornog zakona BiH. Nakon isteka tog roka, Ustavni sud BiH će ih, vjerojatno, kao i u slučaju izbornih pravila za Mostar, poništiti. Ne usvoje li se izmjene Izbornog zakona BiH do kraja ove godine Dom naroda Parlamenta F BiH neće biti moguće konstituirati na ustavan način, a onda ni formirati izvršnu vlast u Federaciji BiH- odnosno izabrati predsjednika i dopredsjednika F BiH, te federalnu vladu, nakon izbora 2018. A kako se iz Federalnog Doma naroda biraju izaslanici u bošnjački i hrvatski klub  Doma naroda Parlamenta BiH, neće biti moguće formirati ni vlast na razini BiH, što bi moglo dovesti do potpupnog urušavanja daytonskog sustava vlasti u BiH./HMS/

About the Author
  1. Pingback: Izmjenama Izbornog zakona BiH preko 17.000 Hrvata ne bi imalo svoje predstavnike u Parlamentu FBiH - Istinomjer

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte