Hrvatski Medijski Servis

BUGOJNO: Umjesto daktilografa Hrvatice Općinski sud u Bugojnu zaposlio Bošnjakinju

Foto: radio donji vakuf

Da Hrvata nema na čelnim pozicijama u javnim poduzećima i ustanova u Bugojnu nije nikakva novost. No, svakako je šokantna činjenica da se čak i mjesta namještenika na kojima su radili Hrvati popunjavaju Bošnjacima. Dogodilo se tako da je Hrvatica zaposlena kao daktilograf u Općinskom sudu u Bugojnu odselila u Njemačku s obitelji, a na njezino mjesto zaposlena je Bošnjakinja. 

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bugojnu je živjelo skoro 17 tisuća Hrvata te su u ukupnom broji stanovnika od skoro 47 tisuća činili značajan postotak.

No, u sredinama kao što je Bugojno, popis iz 1991. godine u kojeg se u posljednje vrijeme zaklinju bošnjački političari, tek je mrtvo slovo na papiru jer zastupljenost Hrvata u javnim poduzećima i ustanovama kao ni općinskim tijelima uprave nije ni približna prijeratnom jednako kao ni popisu iz 2013. godine prema kojemu je Hrvata u Bugojnu popisano 5767, piše Večernji list BiH.

Bez obzira kojim se popisom stanovništva vodili, činjenica je da Hrvata nema u javnim poduzećima ni ustanovama. Doda li se tomu podatak da su nedovoljno zastupljeni i u općinskim službama u kojima je od 80 uposlenih tek desetak Hrvata, prava ovog naroda da budu dio upravljanja i rada poduzeća i ustanova koje su javne godinama se gaze.

Da Hrvata nema na čelnim pozicijama u javnim poduzećima i ustanova u Bugojnu nije nikakva novost. No, svakako je šokantna činjenica da se čak i mjesta namještenika na kojima su radili Hrvati popunjavaju Bošnjacima. Dogodilo se tako da je Hrvatica zaposlena kao daktilograf u Općinskom sudu u Bugojnu odselila u Njemačku s obitelji.

Raspisan je potom natječaj na kojemu je na njezino radno mjesto primljena Bošnjakinja. Istodobno je raspisan natječaj za još jednog daktilografa u Općinskom sudu Bugojno čija je predsjednica Randžana Hadžibegović Haračić. Na oba radna mjesta primljeni su Bošnjaci. Predstavnici hrvatskog naroda u Bugojnu napominju kako je moguće postići ravnomjernu nacionalnu zastupljenost u svim institucijama, pa tako i na Općinskom sudu u Bugojnu. Kao primjer navode vrijeme kada je predsjednica ove pravosudne ustanove bila Katica Soldo.

Ona je kaže vodila računa o zastupljenosti svih konstitutivnih naroda. No, ravnoteža koju je uspostavila odavno je narušena, ne samo u rukovodećim strukturama već i na nižim razinama. Na nacionalnu strukturu novouposlenih namještenika u Općinskom sudu Bugojno uslijedit će žalbe Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH te drugim institucijama koje prate rad pravosuđa i brinu, uz ostalo, i nacionalnoj strukturi zaposlenih.

Diskriminacija Hrvata u zapošljavanju sasvim sigurno nije bila tema nedavnog posjeta Bugojnu Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH kojeg su izabrali Bošnjaci. Da se Komšić bori za one koje su ga izabrali potvrđuje i nastavak diskriminacije Hrvata u Bugojnu jer osim čelnih pozicija za pripadnike ovog naroda zatvorena je mogućnost zapošljavanja i na puno manje atraktivnim mjestima kao što su daktilografi, čistačice, portiri. Još jedna vrata bugojanskim Hrvatima su zatvorena. Komšićev posjet Bugojnu očito je imao rezultata. Ako ništa drugo potaknuo je one koje odlučuju da nastave gaziti prava hrvatskih povratnika u ovaj srednjobosanski grad u kojemu su u ratu doživjeli stravične zločine i progon./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte