Hrvatski Medijski Servis

Bošnjačke stranke i SDS protiv izmjena Izbornog zakona koje bi jamčile Hrvatima pravo izabrati svoje predstavnike

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za srijedu, 15. studenog, trebao bi razmatrati zahtjev Doma naroda da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH razmatra po hitnom postupku.

Dom naroda državnog parlamenta je 19. srpnja, po hitnom postupku, usvojio prijedlog ovog zakona koji su predložili delegati iz Kluba hrvatskog naroda u tom domu. Klub bošnjačkih delegata, koji nije podržao predloženi zakon, prije toga je pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te je predmet bio upućen Ustavom sudu BiH koji je utvrdio da prijedlogom ovog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda i da postupak njegovog usvajanja treba provesti prema proceduri iz Ustava BiH.

Kako navode predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, predloženim rješenjima se regulira izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, to jest izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto (HDZBiH) ranije je izjavila za Fenu da očekuje da na sjednici tog doma na korektan način bude otvorena rasprava o prijedlogu izmjena Izbornog zakona.

– Otvoreni smo za svaku vrstu rasprave, za svaku vrstu konstruktivnog prijedloga koja je u skladu s Ustavom BiH i koja u potpunosti implementira odluke Ustavnog suda BiH koje imamo – navela je Krišto.

Po njezinim riječima, rješenja koja su ponudili su u skladu s Ustavom, u potpunosti provode odluku i nisu diskriminirajuća prema bilo kome.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda državnog parlamenta Bariša Čolak (HDZBiH) je izjavio novinarima kako se nada da će biti dovoljo pragmatizma i političke mudrosti i da će u Zastupničkom domu, eventualno određene stvari za koje predstavnici pojedinih političkih stranaka misle da nisu najbolje, popraviti, uložiti amandmane.

– To što mi ovim prijedlogom nismo u mogućnosti provesti i presude Europskog suda za ljudska prava, rekao je i Ustavni sud, rekli smo i mi – ne možemo to uraditi kroz Izborni zakon prije nego promjenimo Ustav BiH. Ali mislimo da bi se ovim našim prijedlogom, ili nekim sličnim prijedlogom koji bi apsolutno uvažio odluku Ustavnog suda BiH vezano za legitiman izbor izaslanika iz svakog od konstitutivnih naroda i legitiman izbor članova Predsjedništva, u bitnome relaksirali odnosi u Federaciji BiH – istaknuo je Čolak.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA Šefik Džaferović je u razgovoru za Fenu kazao da je za tu stranku neprihvatljiv prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH kojeg je usvojio Dom naroda na inicijativu delegata iz Kluba hrvatskog naroda.

– Nećemo glasati za taj prijedlog u Zastupničkom domu i uvjeren sam da će taj prijedlog biti odbijen u ovom domu i da će on na taj način okončati svoju parlamentarnu proceduru – naveo je Džaferović.

Kaže da postoji nekoliko razloga zbog čega taj prijedlog nije prihvatljiv za SDA.

– Kada je Predsjedništvo BiH u pitanju, tamo se nudi rješenje kojim se praktično potvrđuje i produbljuje diskriminacija koja je već utvrđena odlukama Europskog suda za ljudska prava. Nije u BiH prihvatljivo usvajati bilo koja rješenja kojima bi se potvrđivala ta diskriminacija i kojima bi se BiH udaljavala od implementacije presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ i još nekoliko povezanih odluka – ističe Džaferović.

Napominje da predloženi zakon nije prihvatljiv ni kada je u pitanju popuna federalnog Doma naroda, „zbog toga što se time u Bosnu i Hercegovinu, u Federaciju BiH, uvode dodatne etničke podjele, zato što je to suprotno postojećim odredbama Izbornog zakona BiH i zato što je suprotno Ustavu FBiH“.

Po njegovim riječima, problem HDZ-ovog prijedloga je i osnova za etnički izračun delegata po pojedinim kantonima.

– Oni polaze od posljednjeg popisa stanovništva, a u Izbornom zakonu i u Ustavu FBiH, sve do konačne implementacije Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, propisano je da osnova mora biti popis stanovništva iz 1991. godine – tvrdi Džaferović.

Kada je Mostar u pitanju, on navodi da HDZ predlaže rješenje koje u gradu Mostaru uvodi „dominaciju, ne samo jednog naroda, nego jedne političke stranke“.

Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH u Zastupničkom domu državnog parlamenta Damir Arnaut izjavio je Feni da zastupnici te stranke ne mogu podržati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

On ističe da su iz SBB-a BiH, prvi put kada je prijedlog zakona dostavljen u proceduru u Domu naroda, ukazivali na to da je međunarodna zajednica izuzetno jasna, a to je i SBB-ovo opredjeljenje, da bilo kakve Izmjene izbornog zakona koje se tiču izbora za člana Predsjedništva, neophodno trebaju uključiti i implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava „Sejdić-Finci“, „Pilav“, „Zornić“ itd.

– Ukoliko se izmjenama Izbornog zakona zadržava taj diskriminacijski model, mi to ne možemo podržati – kazao je Arnaut.

Predsjedavajuća Kluba zastupnika SDS-a u Zastupničkom domu Aleksandra Pandurević ranije je izjavila novinarima kako smatram da „ovdje imamo mnogo problema i treba sve u paketu rješavati“.

– Civilizacijska je sramota da Srbi u tri županije s hrvatskom većinom nisu konstitutivni, a onda neko očekuje da mi imamo razumijevanja za njihove probleme. To treba u paketu riješiti, i izborni zakon i pitanje konstitutivnosti Srba u tri županije s hrvatskom većinom – kazala je Pandurević.

Dodala je da je „isto tako civilizacijska sramota da nemamo izbore u Mostaru, ali sve to mora biti u skladu s ustavnopravnim poretkom BiH“.

Predsjednik Demokratske fronte i zastupnik te stranke u Zastupničkom domu državnog parlamenta Željko Komšić je izjavio da problem u slučaju prijedloga izmjena Izbornog zakona koji je HDZ lansirao jeste “što je Draganu Čoviću i HNS-u i HDZ-u jasno da to neće proći“.

– Izuzev da SDA tu politički „klekne“ i pusti tu priču. To je onda sasvim nešto drugo, to je potpuna promjena političkog koncepta u BiH, potpuna etnička teritorijalizacija, odnosno guranje u dalje etničke torove ljudi u BiH – smatra Komšić.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić je izjavio da je identičan i stav te stranke o ovom pitanju, dodajući da ova dva kluba (DF i SDP) koordiniraju stavove na državnoj razini.

– Nije to izborni zakon koji bi trebao da riješi probleme, nego koji bi trebao jamčiti HDZ-u da će oni biti uvijek vlast – smatra Nikšić./Fena/HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte