Hrvatski Medijski Servis
IZ MINUTE U MINUTU

BiH u 2018. u raljama Izbornog zakona i geopolitičkih škara

Bosna i Hercegovina će 2018. godinu dočekati u raljama Izbornog zakona i zaoštrenih geopolitičkih pretenzija najmoćnijih svjetskih igrača. Takva procjena uporište pronalazi u aktualnim proturječnim gledanjima na potrebu izmjena Izbornog zakona na temelju kojih bi se trebali održati opći izbori zakazani za listopad 2018. godine, ali jednako tako i u porastu geopolitičkih akcija kako onih sa Zapada tako i onih s Istoka.

Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Izborni zakon, koji je još na snazi, godinama opterećuje političke odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH jer omogućio u dva mandata većinom bošnjačkim glasovima izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i nametanje platformaške vlasti u koju su instalirani oni dužnosnici iz hrvatskog naroda koji su bili podobni bošnjačkim kreatorima političko-kadrovske scene. Takvo nametanje političkih aktera Hrvatima u BiH, koje je po metodama sličilo velikosrpskom instaliranju onih kadrova u SFRJ iz drugih naroda koji su bili lojalni (veliko)srpskoj vrhuški a ne svojem narodu, neminovno je sputavalo nacionalnu ravnopravnost u BiH i proizvodilo krizno stanje. U ovu se priču umiješao i Ustavni sud BiH tražeći izmjene Izbornog zakona kojima bi se ubuduće spriječilo obespravljivanje Hrvata. Takvoj odluci Ustavnog suda BiH bošnjačke političke elite mjesecima prkose s vidljivom težnjom da se izbjegne provedba odluke Ustavnog suda koja bi zaustavila pretvaranje Hrvata u BiH u nacionalnu manjinu.

PIC traži izmjene Izbornog zakona

Reagiralo je i Vijeće za provedbu mira (PIC), međunarodno tijelo zaduženo za nadziranje procesa u BiH, tražeći intenziviranje međustranačkih pregovora radi usuglašavanja „potrebe izmjene izbornog zakona a posebice dio koji se odnosi na novi način biranja zastupnika u Domu naroda Federacije BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH.“

Dakle, za PIC je neupitna „potreba“ izmjene izbornog zakona posebice u onom dijelu koji je najdelikatniji i koji je omogućavao bošnjačkim strankama da u Domu naroda Federacije BiH instaliraju „svoje“ Hrvate a ne one koji dobivaju glasačku potporu hrvatskog naroda. Takvo bošnjačko konzumiranje aktualnog Izbornog zakona omogućavalo im je da stvaraju dojam demokratičnosti a u praksi je to značilo gaženje prava jednog konstitutivnog naroda.

Serwerova upozorenja

Jedna od najutjecajnijih američkih analitičara Daniel Serwer također nije ravnodušan na nepravičnost aktualnog Izbornog zakona te je nedavno poručio: „Moramo ukloniti prepreke na Balkanu i prepreke za okončanje mirovnog procesa na Balkanu uključujući bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke, članstvo u UN-u za Kosovo i ime Makedonije i njegovo utjecanje na članstvo u NATO-u posebno.“

Treba primijetiti kako „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ Serwer uvrštava u probleme koji su „prepreka“ za mirovni proces. Drukčije rečeno, Serwerovim upozorenjem na „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ cilja se na „platformašku vlast“ i način izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH kao na „prepreke“ u mirovnom procesu jer su u vlast ušli manipulacijama a ne izbornim rezultatom naroda kojeg su trebali predstavljati.

Ovakvo upozorenje Serwera ima važnu dimenziju jer je on vrstan poznavatelj (ne)prilika na Balkanu a u razdoblju od 1994. do 1996. godine bio je i posebni američki izaslanik za Federaciju BiH. Osim toga, on je bio iznimno angažirani posrednik u Daytonskim pregovorima, a to znači kako ima uvida u pozadinska zbivanja koja ne prodiru u javnost. Serwer je u poslijeratnom razdoblju u svojim tezama nerijetko bio sklon bošnjačkim stajalištima, tako da je njegovo upozorenje o „bosanskohercegovačkim ustavnim i izbornim nedostacima“ na poseban način adresirano bošnjačkoj političkoj publici.

Studija Vijeća za vanjske poslove SAD

Znakovita su promišljanja u studiji „Rasplitanje mirovnih sporazuma o Balkanu“ (The Unraveling of the Balkans Peace Agreements) koju je 8. studenog 2017. objavilo utjecajno Vijeće za vanjske poslove SAD (Council of Foreign Relations).

Već u podnaslovu istaknuta je sljedeća rečenica: „Napetosti rastu na Balkanu i rizik obnavljanja sukoba raste, ali Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“ Takvim plasiranjem prve rečenice Vijeće za vanjske poslove SAD (s obzirom na svoj tradicionalni utjecaj koji ima u kreiranju američke vanjske politike) zapravo nagovještava eventualno obnavljanje snažnijeg angažmana SAD-a na Balkanu što se očituje u poruci kako „Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“

U ovoj se studiji upoozrava na „radikalizaciju balkanskih muslimana,“ te na porast utjecaja Rusije na granicama NATO-a pa čak i u nekim zemljama koje su članice NATO-saveza, primjerice u Albaniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Iznosi se procjena kako nisu vjerojatni intenzivni vojni sukobi na Balkanu kao što je to bio slučaj 90-ih godina prošlog stoljeća, ali se upozorava kako je „nasilna nestabilnost i oružani sukobi, eventualno uključeni u ruske obučene i opremljene parapostrojbe, stvarna mogućnost.“

„Ovaj scenarij mogao bi uzrokovati opsežno etničko čišćenje, zločine protiv čovječnosti, izazove postojećim državnim institucijama, promjene u granicama i daljnju muslimansku radikalizaciju,“ napominje se u studiji. Također, se navodi kako bi referendum o samostalnosti Republike Srpske mogao „potaknuti muslimanski vojni potez muslimanske vlasti da zaposjedne sjeveroistočni grad Brčko.“

„Napad samozvane Islamske države ili al Qaide koji je usmjeren kršćanima u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji mogao bi izazvati napade osvete protiv Muslimana, pa čak i prekogranične borbe koje bi se mogle proširiti i na druge zemlje. Ubojstvo političkih vođa moglo bi potaknuti intervenciju susjedne države,“ stoji, također, u ovoj studiji.

Tri američke opcije

Prema navodima studije, Sjedinjene Američke države imaju „tri strateške opcije“ za očuvanje postojećih mirovnih sporazuma.

Potaknuti EU, posebice Njemačku

Prvom opcijom, kako se navodi, Sjedinjene Američke Države bi mogle povećati bilateralnu pomoć i potaknuti Europsku uniju, posebice Njemačku, da ojačaju postojeće balkanske obveze.

„Kao druga opcija, Sjedinjene Američke države mogu surađivati s Rusijom za dizajn i provedbu novih teritorijalnih aranžmana s etnički određenim granicama. Ovo bi bilo veliko odstupanje od dugogodišnjih američkih pravila. Zaključujući da je državna izgradnja unutar postojećih granica nemoguća, Washington i Bruxelles mogli bi započeti pregovore o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli, a rezultirajuće države imaju pravo pridružiti se svojim susjedima. Moskva bi dobrodošla i surađivala s takvom inicijativom,“ objašnjava se u studiji.

Mirna etno-teritorijalna podjela

Pri tomu se dodaje: „Rezultat bi bio dijeljenje Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.“
Ova opcija u kojoj se zagovara početak pregovora “o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli“ te suradnja Amerike s Rusijom u tom smislu, vjerojatno će potaknuti proturječne reakcije.

Treba primijetiti kako je ovo prvi puta nakon raspada bivše Jugoslavije da se iz američke vizure spominje mogućnost suradnje s Rusijom i to u kontekstu „mirne etno-teritorijalne podjele“ na Balkanu.
To govori o činjenici kako je Balkan bačen u geopolitičke ralje najkrupnijih svjetskih igrača koji na globalnoj razini mogu biti nepomirljivi rivali ali na regionalnoj razini ne isključuje se njihovo partnerstvo i suradnja. Zapravo, gledajući iz šire povijesne perspektive takvo natjecanje za geostrateški prestiž na Balkanu nije ovovremena novost nego se ponavlja pravilo. Balkanom je pola tisućljeća gazdovala Otomanska imperija, a naslijedila je Austrougarska monarhija. Nakon Oktobarske revolucije Sovjetska Rusija širi svoj geopolitički utjecaj na Balkanu koristeći komunizam kao ideološko oružje. Jugoslavija je bila geopolitička filijala Sovjetske Rusije radi sprječavanja geopolitičkih akcija Zapada na Balkanu.

Treća opcija

I na kraju da ne zaboravimo treću stratešku opciju Sjedinjenih Američkih Država koja se spominje u ovoj studiji a ona glasi: „Kao treća opcija, Sjedinjene Američke Države bi se mogle preporučiti da vode napore za izgradnju održivih demokratskih država kojima upravljaju u skladu s vladavinom prava i prihvatljivim za članstvo u NATO-u i EU. Niti jedan od dostupnih alata ne zahtijeva predanost većih novčanih sredstava ali treba pojačana politička pozornost u regiji kako bi se spriječile daleko skuplje obveze u budućnosti, osigurati da Europska unija i dalje nosi najveći teret na Balkanu te ometa Islamističku radikalizaciju.“

Ovaj uradak je ponizni pokušaj skretanja pozornosti na važnost izmjene Izbornog zakona u BiH 2018. godini ali i na prisutnost moćnih geopolitičkih škara nad Balkanom./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte