Hrvatski Medijski Servis

Bertonovi istupi i novi ljudi u Valeposlanstvu SAD

U samo dva dana novi šef Misije OESS-a u BiH Bruce Berton kao prioritetno pitanje BiH ističe pitanje izmjena Izbornog zakona, sugerirajući time nedvojben zaokret međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovine, a prije svega Sjedinjenih Američkih Država.

Berton je, naime, na poziciju šefa Misije OESS-a u BiH došao s mjesta zamjenika visokog predstavnika, funkcije, koja je od uspostave OHR-a po pravilu pripadala Amerikancima. Zamjenici visokih predstavnika- Amerikanci- koji su kreatori Daytonskog sporazuma cjelo poslijeratno razdoblje bili su siva eminencija OHR-a. Oni su stajali u pozadini svih ključnih odluka visokih predstavnika, od onih kojima je austrijski diplomata Wolfgang Petritsch revidirao Daytonski Ustav BiH namećući ustavne amandmane, kojima je omogućena uspostava vlasti u Federaciji BiH, bez Hrvata, preko formiranja vladajućih koalicija u FBiH, bez vodeće hrvatske stranke, pa do tenkovske revizije Hercegovačke banke.

Prisjetimo se kako je upravo Amerikanac Robert Barry, u svojstvu šefa Misije OESS-a početkom stoljeća kreirao amandmane, poznate kao Berijevi amandmani” na Izborni zakon koji su omogućili formiranje Vlade Federacije BiH u dva mandata bez predstavnika stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Upravo te izborne odredbe Ustavni sud BiH, u prosincu prošle godine, proglasio je neustavnim, da bi ih prije nekoliko mjeseci stavio “van snage”.

Amerikanci sada, čini se, demonstriraju potpunu zaokret politike prema BiH, na način koji pokazuje kako su spremni snažno pristisnuti one koje su koliko do jučer sponzorirali u neuspiješnim pokašajima političke eliminacije Hrvata i pretvaranja hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH u entitet većinskog naroda.

Američki čovjek na čelu Misije OESS-a u BiH, organizacije koja je od uspostave daytonske BiH bila zadužena za izborni proces nedavno je upozorio čelnike Parlamenta BiH kako “izborni zakon BiH mora biti izmijenjen do općih izbora koji bi trebali biti održani u listopadu iduće godine jer se, kako je rekao, ne smije dogoditi da cijela BiH postane Mostar i da izborni rezultati ne mogu biti primijenjeni”.

Berton je kazao i da “sa stajališta međunarodne zajednice politička kriza nije prihvatljiva”.

– Iduće godine moraju biti održati slobodni i fer izbori i rezultati tih izbora moraju biti primijenjeni. Međunarodna zajednica je spremna pružiti podršku na konstruktivnim rješenjima. Treba biti realizirana odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Božo Ljubić, riješeno pitanje Mostara i izbora članova Predsjedništva BiH. Sve strane moraju izaći iz rovova da se dođe do rješenja, kazao je Berton.

Već i površnim uvidom u ton Bertonove izjave jasno se uočava nekoliko važnih elemenata, koje svjedoče o zaokretu politike međunarodne zajednice prema BiH. Koristeći formulaciju “međunarodnoj zajednici nije prihvatljiva kriza” Berton najprije daje do znanja kako njegova izjava nije samo njegov osobni ili stav dužnosnik jedne međunarodne organizacije, već kako iza njegovih rječi stoji odlučnost ključnih zemalja MZ, prije svega SAD i EU, što potvrđuje i današnje priopćenja Vijeća Europske unije, a takav pristup, sudeći prema nedavnim izjavama ruskog veleposlanika Ivancova, ima potporu i Ruske Federacije.

Drugo, umjesto “apeliranja” na strane u BiH, korištenjem izraza “neprihvatljivosti nove krize” Berton sugerira i poduzimanje diplomatskih i drugih pristisaka kako bi se ishodile nužne izmjene Izbornog zakona i tako preduprijedila nova kriza u BiH.

Treće, Berton precizno detektira tri pitanja Izbornog zakona koja treba rješiti; izbor izaslanika u Federalni Dom naroda, izbor članova Predsjedništva i izborna pravila za Mostar. Rječ je upravo o pitanjima čije su rješavanje, na tragu odluka Ustavnog suda BiH, predložili politički predstavnici Hrvata, ističući upravo ono što i Berton naglašava, kako se bez izmjena Izbornog zakona neće moći formirati vlast u F BiH i BiH i kako bi zbog toga BiH moga biti “pretvorena u Mostar” u kojem već godina ne postoji legalna vlast, nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona.

Amerikanci, dakle, u vrh prioriteta, ne stavljaju, kao do sada, pitanja kao što su ekonomske reforme, borba protiv korupcije, već Izmjene Izbornog zakona, svjesni kako bi bez njih moglo doći do opasanog urušavanje daytonske konstrukcije, sa svim opasnostima koje to ne samo za BiH, već i cjeli zapadni Balkan može imati.

Bertonove izjave vremenski korespondiraju s velikim kadrovskim promjenama među osobljem američkog veleposlanstva u Sarajevu. Čak 17 novih ljudi stiglo je u veleposlanstvo SAD kako bi preuzelo svoje dužnosti, a te kadrovske promjene govore i o zakoretu američke politike prema BiH koju je još prije nekoliko mjeseci najavio zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Aziju Hoyt Brian Yee, koji je, prisjetimo se, upravo izmjene Izbornog zakona naveo kao prioritetno pitanje za BiH. /HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte