ANALIZA Kolinda Grabar Kitarović kao Angela Merkel i Margaret Thatcher!?

Je li izborom Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu države Hrvatska dobila svoju Angelu Merkel i Margaret Thatcher? Više je elemenata koji usmjeravaju na davanje potvrdnog odgovora.

Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Kolindu Grabar Kitarović je politički iznjedrila stranka konzervativne orijentacije HDZ, jednako kao što se Njemačka kancelarka Angela Merkel vinula u političke visine iz okrilja također konzervativne stranke CDU (Kršćanske demokratske unije). Također Konzervativna stranka proizvela je i Margaret Thatcher za premijerku Velike Britanije.

Jednako kao što je Grabar Kitarović u svojem predsjedničkom usponu u Hrvatskoj slamala žilave otopre ljevičarskih stranaka predvođenih SDP-om, koje su uporno željele zadržati svojeg kandidata Ivu Josipovića na dužnosti predsjednika države u još jednom mandatu, tako se Merkel u Njemačkoj domogla kancelarske dužnosti u žestokoj političkoj borbi protiv ljevičarskog SPD-a, a Thatcher je također vodila snažnu borbu u svladavanju otpora ljevičarskih laburista.

Gospođa Grabar Kitarović je, prema onome što se moglo vidjeti i čuti u predizbornoj kampanji ali i u nastupnom govoru nakon izborne pobjede pokazala visoke ambicije i dojmljivu čvrstinu u namjeri da Hrvatsku izvuče iz ideoloških podjela na „naše“ i „vaše“. Takvu upornost demonstrirale su u političkom usponu i Merkel i Thatcher zauzimajući se za one političke putokaze koji će jačati Njemačku i Veliku Britaniju, a ne proizvoditi oduzimanje političke snage tim državama.

Kolinda Grabar Kitarović ustrajava na gospodarskom oporavku Hrvatske, a upravo je jačanje Njemačkog i Britanskog gospodarstva bilo u srži opredjeljenja Angele Merkel i Margaret Thatcher. Ukoliko bi se razvoj državničke karijere Kolinde Grabar Kitarović nastavio kretati stazom po modelu moćnih Merkel i Thatcher, onda bi ona mogla potrajati i duže od jednog predsjedničkog mandata. Margaret Thatcher je premijersku dužnost obnašala jedanast godina (1979.-1990.) a aktualna Njemačka kancelarka Merkel je na toj dužnosti već deset godina i nema znakova zamora ili udstupanja. Žene u modernom svijetu na čelnim državnim dužnostima obično traju duže od muškaraca.

Treba primjetiti kako je u nastupnom govoru novoizabrana predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović već u prvoj rečenici spomenula i Hrvate u Bosni i Hercegovini te nekoliko puta tijekom govora istaknula potrebu za uspostavom ravnopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Takav nastupni predsjednički govor Grabar Kitarović može se razumjeti i kao nagovještaj pojačanog političko-diplomatskog angažmana službenog Zagreba u uklanjanju neravnopravne pozicije hrvatskog naroda u BiH, pošto će kao predsjednica biti sukreator vanjske politike Hrvatske.

Pri tomu valja imati u vidu da je u njenu dosadašnju karijeru utkano bogato diplomatsko iskustvo – bila je hrvatska ministrica vanjskih poslova, zatim veleposlanica Hrvatske u najmoćnijoj zemlji svijeta Sjedinjenim Američkim Državama, te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

Obnašanje tako prestižnih dužnosti pružilo je priliku novoj predsjednici Hrvatske za stejcanje uvida u međunarodna gibanja na najvišim svjetskim razinama. Poznanstva s utjecajnim ljudima koja je stekla diljem kugle zemaljske zasigurno joj otvaraju vrata za bržu komunikaciju s onima koji donose odluke.

Nova Hrvatska predsjednica je međunarodno preopoznatljivi političko-diplomatski brend. To su reference koje Kolindi Grabar Kitarović osnažuju važnost u ulozi predsjednice Hrvatske. Njena reputacija službovanja na dužnosti u NATO-u mogla bi biti impuls udahnjivanju euroatlantizma u jugositočnoj Europi. Upravo u tom dijelu europskog kontinenta buja geopolitička zamršenost. Uravo su BiH i Balkan meta ruskih, turskih ali i kalifatskih geopolitičkih ambicija.

Nedavni napad islamističkih terorista na redakciju satirčnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu, u kojem je ubijeno 12 osoba, uzdrmao je cijeli miroljubivi svijet a posebice geopolitički uspavanu Europu. Napad u Parizu ilustrira kako konformistička Europa nije izgradila „imunološki sustav“ zaštite od ovovremenih ugroza ali niti od potencijalno novih usložnjavanja stanja na njezinu tlu s vjerskom pozadinom. Posebice bih izdvojio sugestivnost transparenta istaknutog na splitskom skupu protiv terorizma organiziranog nakon masakra u Parizu, a na kojem je pisalo: “Ni islamizam ni islamofobija. Osuđujemo napad na Charlie Hebdo, ali i mržnju kojoj će ovaj zločin biti izgovor“.

U vremenu golemih geopolitičkih turbulencija, kao što je naše, mir je vrijednost koju imperativno treba spašavati./HMS/

spot_img

Najnovije

spot_img