Hrvatski Medijski Servis

ANALITIČARI Bošnjačka politika izmišlja problem Pelješkog mosta zbog Izbornog zakona

Iako je već odavno utvrđeno gdje i kako će se most graditi te po kojim kriterijima/specifikacijama, u posljednjih nekoliko tjedana došlo je do nove runde djetinjastih prijetnji Republici Hrvatskoj iz političkog Sarajeva. Tako se od Europske komisije traži da se obustavi gradnja Pelješkog mosta, a izražene su i pretenzije na hrvatski teritorij.

Prema već utvrđenom obrascu, bošnjački političari svoje osobne ili stranačke stavove podvaljuju kao stavove BiH. No, njihova je priča sada „pročitana“ i izvan granica naše zemlje.

Bakir ustao na lijevu nogu

Borislav Ristić, kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista za Dnevnik.ba pojašnjava kako s njegove točke gledišta nedavno opetovano osporavanje izgradnje Pelješkog mosta od strane bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, djeluje pomalo kao naknadna jadikovka ili kao da je netko ustao na lijevu nogu pa je nezadovoljan i kivan na svijet oko sebe.

„Takvi prigovori nemaju uporišta u stvarnosti, a i vrijeme za takve primjedbe je odavno prošlo. Sve pomalo podsjeća na onog Čuang Ceovog leptira, koji ne zna je li leptir koji sanja da je čovjek ili to čovjek sanja da je leptir. U svakom slučaju, očito se radi o traumatičnom sukobu sa stvarnošću. Kao da su lideri Bošnjaka u BiH tek sad shvatili da će se Pelješki most doista graditi pred njihovim očima, pa od muke zatvaraju oči pred činjenicama i ponavljaju davno naučene mantre, ne bi li stvarnost nekako isparila, a njima izrasla šarena krila“, rekao je Ristić.

Inače, bošnjačka politika se prije desetak godina bunila protiv visine mosta, a kad je visina dogovorena smeta im lokacija mosta koji je nedvojbeno na hrvatskom teritoriju.

U bajramskom intervjuu koji je (znakovito!) dao vehabijskom glasilu SAFF, Izetbegović pojašnjava kako Bošnjacima nije cilj zaustaviti Hrvatsku da spoji svoj teritorij.

„Naš cilj je u potpunosti zaštititi i ostvariti prava koja BiH ima prema UN Konvenciji o pravu mora. Ta prava BiH trenutno nisu ispoštovana od strane Hrvatske. Dakle, od Hrvatske očekujemo da u cijelosti ispoštuje i primjeni obaveze i odredbe međunarodnog prava iz UN Konvencije o pravu mora, čiji je i ona potpisnik. Cijenim da je interes i Hrvatske i BiH da imaju dobrosusjedske odnose, da se međusobno uvažavaju i podržavaju. (…) Ali, ako Hrvatska nastavi sa ignoriranjem i kršenjem prava i interesa BiH, naše institucije će učiniti sve da ta naša prava i interese zaštite“, rekao je Izetbegović.

Vidjela žaba da se konji kuju

Ristić, pak, kaže kako je u cijeloj priči najveći problem što se u hrvatskoj javnosti bošnjačkim reakcijama uopće pridaje neki značaj i ulazi se u polemiku, kao da se doista radi o nekakvim utemeljenim prigovorima, a ne, kako je rekao, o pukoj tlapnji i nemoćnim maštanjima.

„Dodatan problem je što su, čini se, bošnjački lideri, vidjeli da je Europska komisija u sporu oko arbitraže Hrvatske i Slovenije stala na stranu Slovenije, a hrvatsko vodstvo nije pokazalo potrebnu čvrstinu, pa sada, kad su vidjeli da je meko, pokušavaju i oni po istom modelu nešto ugrabiti, po onoj: vidjela žaba da se konji kuju…“, kazao je Ristić.

Sve u svemu, dodaje, projekt Pelješkog mosta je pred realizacijom, a nikome se ne može zabraniti sanjarenje, pa treba dopustiti stvarnosti o betona i čelika da sama demantira one koji bi lepršali oko nje, a ne stajali čvrsto na zemlji i bavili se realnim i smislenim problemima.

Međutim, hrvatska javnost unutar BiH smatra kako Izetbegović i bošnjačka politika protivljenje izgradnji Pelješkog mosta koriste samo kao paravan da skriju svoje stvarne interese – na svaki način onemogućiti dolazak do izmjena Izbornoga zakona BiH. Time se planira nastaviti proces pretvaranja Hrvata iz konstitutivnog naroda u nacionalnu manjinu u BiH.

U nedavnoj izjavi za Dnevnik.ba, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a i zastupnik u Saboru RH Božo Ljubić je rekao kako bošnjačka politika želi imati nekakav instrument ucjene Republike Hrvatske, ali zbog procesa unutar BiH.

„Kako je Hrvatska supotpisnik i Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koji su prekršeni na štetu bh. Hrvata, Hrvatska ima obvezu u međunarodnim krugovima upozoravati na tu činjenicu. Bošnjačka politika želi ucjenama spriječiti Hrvatsku da to čini“, pojasnio je Ljubić.

 Prave namjere

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski za Dnevnik.ba kaže kako priča oko Pelješkog mosta ima svoju pozadinu.

„Pozadina aktualne etape zaoštravanja odnosa s Hrvatskom je u želji dominantnog dijela bošnjačkih političkih elita da skrenu pažnju s realnih sustavnih problema BiH“, upozorava Sitarski i dodaje kako se time žele odložiti donošenje odluka i povlačenje poteza nužnih kako bi se ti problemi barem ublažili ili pak, u sretnijoj varijanti, otklonili.

„Ovu metodologiju različiti segmenti tih elita već više od desetljeća periodično primjenjuju na naoko različite načine, ali po praktično istom obrascu. Potenciraju suštinski periferne probleme, ili one isključivo manifestacijskog i simboličkog značaja, kako bi spriječili nužne zakonske, pa i ustavne promjene kojima bi se osigurala legitimna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u za to namijenjenim tijelima vlasti – Predsjedništvu BiH i domovima naroda“, precizira Sitarski.

Također, mišljenja je kako umjetno izazvano zaoštravanje odnosa bošnjačkih elita s Hrvatskom nikako neće pomoći dovođenju međunacionalnih, pa i međustranačkih odnosa u BiH na razinu elementarne konstruktivnosti, koja bi omogućila elementarnu funkcionalnost države i nastavak njezinog europskog puta.

„Trenutak istine, u kome ćemo saznati prave namjere dominantnog dijela tih elita, prije svih SDA, bit će odlučivanje o HNS-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine. Ako tom prilikom SDA ne podnese svoje amandmane na HNS-ov prijedlog, čijim bi usvajanjem bila otvorena mogućnost da ga ta stranka podrži, ili ako barem ne podnese svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona i time otvori iskrenu i konstruktivnu institucionalnu debatu s HNS-om o tom pitanju, bit će jasno da joj je cilj upravo održavanje BiH u permanentnoj institucionalnoj krizi“, smatra Sitarski.

„Branjenje države“

Sličan je stav u ranijoj izjavi za Dnevnik.ba artikulirao i zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul kazavši kako je vidljiv jasan odmak bošnjačkih politička dužnosnika od Hrvatske i Europske unije.

„Stvaraju se problemi gdje ih nema. Slične reakcije imamo na baš sve što dolazi iz Hrvatske“, istaknuo je Kožul.

Činjenica je da je predizborna kampanja u BiH već počela, a posebno je intenzivna na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje će se glasovi osvajati natjecanjem u uobičajenoj disciplini „branjenje države“. U to „branjenje države“, prema bošnjačkim političarima (ali i dobrom dijelu birača!), spada i proces političkog obespravljivanja Hrvata, i u tom kontekstu valja promatrati najnovije pokušaje bošnjačke politike da sukobi BiH s Hrvatskom, budući da je službeni Zagreb snažan zagovaratelj izjednačavanja političkih prava triju konstitutivnih naroda. Neki će, očito, učiniti sve da se Izborni zakon BiH ne promjeni, bar do sljedećih izbora./HMS/

About the Author
NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.

Komentirajte